Muftija tuzlanski i predsjenik Organizacionog odbora Vahid ef. Fazlović je obrazložio Odluku od dodjeli Povelje za životno djelo „Hasan Kaimija“ šejh Mehmed ef. Hafizoviću. U obrazloženju se kaže: Organizacioni odbor kulturno-vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije, na svom sastanku održanom 09.04.2014. godine donio je odluku da se Povelja manifestacije Dani Hasana Kaimije 2014. godine za životno djelo dodijeli imamu-šehidu i nakšibendijskom šejhu rahmetli Mehmed-ef. Hafizoviću.
OBRAZLOŽENJE
Mehmed-efendija je rođen 1957. godine u selu Potočari, opština Srebrenica. Tu u Srebrenici završio je osnovnu školu, nakon koje se upisao na Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju završava školske 1977/78. godine.
Nakon odsluženja armije počeo je svoj rad kao imam, hatib i mualim u Malom Zvorniku. Za vrlo kratko vrijeme je u svom džematu, ali i u Zvorniku i široj okolini, izgradio snažan autoriotet čestitog i vrijednog imama, izuzetnog pedagoga, vrsnog vaiza, iskrenog insana, dosljednog sufijskog učitelj, sa puno snage i elana, sa mnogo ljubavi i spremnosti na žrtvu. Rezultati njegovog rada su se ubrzo pojavili. Mnoštvo ljudi, različitog uzrasta, je u njegovom radu prepoznalo svoj put i za njega se vezalo.
U toj misiji ga je zatekao rat. Više od mjesec dana ostao je sa svojim džematom, ili bar onim što je od tog džemata ostalo, u Malom Zvorniku, pod izuzetno teškim uslovima. Kada je postalo već nepodnošljivo i kada je zaprijetila opasnost direktno po njegov život i život njegove porodice, uz Allahovu pomoć, među posljednjima iz džemata uspijeva se, preko Srbije, prebaciti u Mađarsku, a odatle, nakon kratkog vremena, prelazi u Hrvatsku. Mehmed-efendija se u Hrvatskoj angažovao na radu sa muhadžirima redovno održavajući vezu sa Bosnom.
Kada su se za to stekli potrebni uslovi vratio se u Bosnu i uključio u redove Armije BiH, u Prvu podrinjsku muslimansku brigadu. U sklopu te brigade ubrzo će osnovati jedinicu pod nazivom „Šejh Hasan Kaimi“. Kao emira pomenute jedinice suđeni čas ga sustiže za vrijeme jedne od akcija njegove jedinice na prvoj borbenoj liniji, u ponedjeljak 02.05.1994. godine, na kladanjskom ratištu. Ratno priznanje “Zlatni ljiljan” posthumno mu je dodijeljeno 1996. godine.
Za nesvakidašnje i izuzetne rezltate koje je rahmetli Mehmed-ef. postigao, kao imam i šejh, za dosljedno i plodonosno izvršavanje svoje misije koja mu je povjerena i koju je s ljubavlju i požrtvovanjem izvršavao, za nesebično žrtvovanje u brobi za odbranu vjere i domovine, a povodom 20 godina od njegovog preselenja na bolji svijet, dodjeljuje mu se Povelja za životno djelo manifestacije Dani Hasana Kaimije 2014. godine. Nagradu preuzima njegova porodica.
Dobitnik Nagrade „Hasan Kaimija“ za najbolju objavljenu knjigu iz oblasti književnosti koja se dodjeljuje ove godine je Samedin Karić za roman „Paučina“. Obrazloženje je dao predsjednik žirija Nijaz Alispahić. U obrazloženju se kaže:
Obrazloženje Žirija za dodjelu nagrade „Hasan Kaimija“ 2014. godine.
Žiri u sastavu: prof. dr. sc. Vedad Spahić, mr. Sc Erna Murić i mr sc. Nijaz Alispahić odlučio je nagradu „Hasan Kaimija“ za 2014. godinu dodijeliti Samedinu Kadiću za roman „Paučina“, objavljen u TKD „Šahinpašić“ 2013. godine. Uz odluku žiri daje sljedeće obrazloženje:
Unutar trendovski prepoznatljivog narativa o susretu Pisca i Lika, autor Samedin Kadić je u romanu „Paučina“ uspio se izdići iznad poetoloških klišea i ispričati zanimljivu priču o dječaku, adolescentu, madom imamu, studentu i piscu Emiru, koji pokušava objaviti svoj prvi roman. Pri tomi dolazi u sukob sa jednim od prototipova lika iz svoga romana, što poprima elemente krimi priče, koju tako vješto pridržava od proklizavanja u trivijalni diskurs metaproznim autotematizacijama na fonu nepresahle diskusije odnosu fikcije i faktografije. Sama tema o životu nekadašnjeg svršenika medrese i intelektualca sa aspiracijama ka pisanju otvorila je mogućnost da se ironizira i kritizira tzv. bošnjačka muslimanska inteligencija ali i čitav čaršijski mentalitet kao jedan od derivata nacionalnog identiteta Bošnjaka. Razuđeni registar „osobne enciklopedije“ glavnoga junaka uokviruju: autsajedrski korijeni, ruralno porijeklo, status šehidskog djeteta, odrastanje u prigradskom miljeu, formalno vjersko obrazovanje, pop-kultura, beletristička i filozofska literatura... Na tim osnovama dizajnirana svjetonazorska vizura polazište je iz kojeg autor ironizira političku i ideološku spregu, tektoniku dodira i srazove vjerskog i sekularnog („Uče ezani, svjedočeći jednoću Boga u dolini zlatne teladi“, veli Kadić u svome romanu), čineći to sa sviješću da grebe po ranama koje teško da će ikada zarasti. Zapravo centralna Kadićeva tema su recentne konfiguracije bošnjačkog identiteta, tema koju razvija briljantnim metonimijskim zasijecanjem u paradigme bosanske društvene zbilje, razobličujući tobožnje tačke oslonca naše identitatrne novogradnje, tē „paučine za koje mislimo da su stijene“. Po srijedi je ne samo prikladna metaforička korelacija naslova i sadržaja nego i snažna poruka da se definitivno mora učiniti nešto kako bi se zaustavilo to naše, kako kaže Kadić, „zaslijepljeno batrganje na prhkim mrežama što se sreberenasto cakle nad uskiptjelom provalijom“. Ukazavši se kao svojevrsno osvježenje na bh književnoj sceni Kadić je članovima žirija nagrade „Hasan Kaimija“ pružio rijetko zadovoljstvo susreta sa najprefinjenijim literarnim tretmanom tema koje ovdašnji pisci najradije zaobilaze, a organizatora manifestacije „Kaimijini dani“ obradovao činjenicom da je reputacija nagrade romanom „Paučina“ više nego potvrđena.
O programu manifestacije je govorio Mustafa Muharemović, podpredsjednik Organizacionog odbora, te je saopštio dobitnike nagrada „Hasan Kaimija“ učenika osnovnih i srednjih škola za najbolje prispjele literarne radove.
Dobitnici su:
Učenici srednjih škola su pisali na temu: Svaki dan traži da bude najljepši u našem životu
1. Belma Babić, Gimnazija " Ismet Mujezinović", Tuzla
2. Robert Gardaš, Srednja medicinska škola, Tuzla
3. Una Bajrić, Gimnazija Lukavac, Lukavac
Učenici osnovnih škola su pisali na temu: Velika srca vole, a mala traže da budu voljena
1. Almedina Čivić, deveti razred, Prva osnovna škola, Živinice,
2. Melisa Bahor, Druga osnovna škola Grčica, Brčko
3. Almedin Ćasurović, osmi razred, osnovna škola Gračanica.
