U sklopu programa XXI Dana Hasana Kaimije, sinoć, 11. juna, u Edukativnom centru u Novoj Kasabi publika je imala prilikom družiti se sa knjigom ''Vjersko službenici vakufskog povjerenstva u Tuzli sredinom XX stoljeća'', autora dr. Sead -ef. Seljubca. Suizdavači ovog vrijednog istraživačkog projekta su Muftijstvo tuzlansko i Institut za religijsko i društveno istraživanje iz Tuzle.

O knjizi je publici govorio dr. Šefko-ef. Sulejmanović istaknuvši, nizom živih primjera, opću važnost knjige za kulturu i svijest jednoga društva o samome sebi i svojim prioritetima. Naglasio je da, dr. Seljubca, znamo kao autora koji se, uglavnom, kretao unutar tematike tefsira, tesavvufa i ahlaka, a sada pred sobom imamo i jedno vrijedno historiografsko djelo.

Moderator ovog razgovora, Osman Halilović, podsjetio je na prepoznatljivi stil dr. Seljubca u pisanju koji, bez obzira radi li se o stručnom radu ili prevodu, u sebi uvijek nosi potencijal literarnog, što je jedna od stilskih odlika i ove knjige.

Autor, dr. Seljubac, u razgovoru sa prisutnima, kazivao je o zanimljivim okolnostima iz kojih je proizašla ova knjige. Povod za detaljnije istraživanje i pisanje bilo je jedan dokumet iz 1950. godine u kojem su evidentirani vjerski službenici tadašnjeg Vakufskog povjerenstva u Tuzli čije granice su bile mnogo šire od teritorije današnjeg Medžlisa Tuzla. U knjizi je su obrađene 94 biografije imama, mujezina i muallima koji su u tom, po mnogo čemu posebnom, vremenu živjeli, radili i vjerovali skupa sa svojim narodom.

Autor se posebno osvrnuo na vjerske službenike Vakufskog povjerenstva u Tuzli iz ovog perioda koji su porijeklom iz okoline Vlasenice i Srednjeg Podrinja.

Pod pokroviteljstvom Muftijstva tuzlanskog, suorganizatori ove promocije bili su medžlisi Vlasenica i Zvornik. U ime organizatora prigodnom besjedom obratio se glavni imam MIZ Vlasenica Nurdin-ef. Grahić.  

U okviru programa XXi Dana Hasana Kaimije očekuje nas još jedna lijepa prigoda. Večeras, 10. juna, u galeriji BKC ''Alija Izetbegović'' u 19:00. biće upriličen razgovor sa Hamzom Ridžalom Razgovor će voditi književnik Fahrudin Sinanović.  

Hamza Ridžal  je našoj kulturnoj javnosti poznat kao savremeni bosanskohercegovački Zuko Džumhur. Koautor je, skupa sa Edibom Kadićem, izvanrednog putopisa ''Putem Svie'', po kojem je naslovljena i večerašnja besjeda. 

U XXI Danima Hasana Kimije u Mahmutovićima na lokalitetu šehidskog mezatra u subotu 8. juna 2024. proučena je šehidska dova.

Po tradiciji ovaj događaj bude obogaćan predstavljem jedne knjige. Ove godine je to bio naslov “Moj put u Meku Bedrihana Hadžića, imama iz Jasikovca Medžlisa islamke zajednice Teočak. U ime organizatora obratio se Osman Halilović. On je predstavio autora, te kazao kratku besjedu.

Mehmed Pargan je kroz razgovor sa autorom upoznao da je radnja smještena u mjesto Trnovo. Autor je naglasio da je knjiga na neki način autobiografska i nastala na događajima i saznanjima koja je on stekao. Roman se zavrašava prelaskom na slobodnu teriritoriju četrnaestogodišnjeg dječaka.

U program je Hasreta Muratović proučila kasidu o šehidima. Prigodan vaz o važnosti i vrijednosti prvih deset dana mjeseca zu-l-hidždže govorio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zvornik hfz. Izet ef. salkanović. Prigodnu dovu je proučio Hariz ef. Pašić imam džemata Selimovići.

Lijepu večer, u ponedjeljak 10. juna, u galeriji Bosanskog kulturnog centra u Kalesiji, publici XXI Dana Hasana Kaimije, priredili  su putopisac Hamza Ridžal i njegov domaćin novinar i pjesnik Fahrudin Sinanović. U dvosatnom razgovoru Ridžal je govorio o iskustvima sa puta koji je doveo do nastanka putopisa „Putem svile“, koji potpisuje skupa sa Edibom Kadićem. Publika je, na letećem ćilimu vrsnog usmenog pripovijedanja, putovala od Istanbula do Samarkanda i Buhare, a onda dalje: do Bagdada, Amana i svetog Kudsa. Na trenutak smo se našli, kratko ali zastvarno, u onom svijetu kada je ljudsko živo kazivanje pretakalo iskustvo dalekog putovanja u  magiju koja slušaoca općinjava i pruža posebnu vrstu užitka kojeg je u svijetu površnih internet informacija sve manje.

Hamza Ridžal je kazivajući o najnovijim putovanjima diljem Turske, Jordana i Kudsa, inspirativno govorio o tragovima Bosne u tim dalekim mjestima. O potomcima Bošnjaka koji su sačuvali bosanski jezik sa kraja 19. stoljeća, o pamćenju, čežnji i osjećaju nostalgije o kojem govore Bošnjaci koji Bosnu nikada nisu vidjeli. O bošnjačkim vakufima na Istoku, o istovjetnoj melodiji sevdalinke i ezana sa munare u Kazahstanu, o musaovskom i hidrovskom znanju, o bezgraničnoj moći kulture. Majstorskim umijećem kazivanja ove večeri, savremeni bosanskohercegovački Zuko Džumhur, uvjerio nas je u potpunosti da ponekad vrijedi, barem na dva sahata, ugasiti mobitel i biti prepustiti se onome po čemu smo vijekovima bili ljudska bića: priči kao osnovnom principu našeg univerzuma.

Drugo izdanje knjige Bošnjačka politika u XX stoljeću Šaćira Filandre bio je povod razgovora u Sali zgrade Medžlisa islamske zajednice Zvonik u okviru XXI Dana Hasana Kaimije. U panel diskusiji su učestvovali prof. dr. Amir Karić, prof dr. Adnan Jahić i autor.

U ime domaćina se obratio podpredsjenik Oragnizacionog odbora Manifestacije Mustafa Muharemović. Knjiga koja se bavi fazama razvoja bošnjačke politike, njenim nosiocima, političkim idejama, pokretima i političkim strankama izazvala je zanimanje i aktivno sudjelovanje predstavljača i publike. Prisutni su iskoristili priliku da gostima postave pitanja na predmetnu temu.

Pod vođstvom Fikreta Jahića Vršanina u Diviču je započela dvodnevna likovna kolonija u okviru manifestacije XXI Dani Hasana Kaimije.

Petnaestoro umjetnika iz likovne kolnije “Vršani” je imalo inspiraciju u ljepotama Srednjeg Podrinja. na ovaj način će biti očuvane ljepote i bogato kulturno nasljeđe. Takođe će mladi umjetnici imati prilike da stiču nova znanja i predstave svojh likovni izraz.

Večeras, u noći sa 10. na 11. juni, pete noći mjeseca zul-hidždže, hadžije sa područja našeg medžlisa, zajedno sa drugim hadćijama sa područja Muftijstva tuzlanskog, krenuće ka glavnom gradu Bosne i Hercegovine,a  nakon toga se uputiti prema Svetim mjestima islama: Mekki i Medini.

Ove godine sa našeg medžlisa, iz džemata Međeđa, Klisa, Kozluk, Divič, Zvornik, Gornje Novo Selo, Križevići, Jošanica i Hasići, na hadž putuje dvadeset i osmero hadžija:

Ahmetović Fikret

Bečić Mina

Brkić Razija

Ferhadbegović Mustafa

Ferhadbegović Ramiza

Halilović Muriz

Hamidović Hamid

Hamzabegović Džemila

Hamzić Hurija

Hasić Hasiba

Hrnjić Safija

Hurić Hamzić Refija

Ibrahimović Mula

Kavazović Temzia

Kostjerevac Zlata

Muharemović Mersida

Muharemović Mustafa

Muharemović Sead

Omerović Nizama

Omerović Senad

Pašić Ismet

Salihović Alija

Salihović Fatima

Salihović Kada

Salihović Mevludin

Smajkić Safet

Sulejmanović Aida

Sulejmanović Mejaz

U okviru XXI Dana Hasana Kaimije, 8. juna na Kula Gradu je održana tradicionalna noć zikra. Organizator ovog programa je Tarikatski centar IZ u BiH u saradnji sa Medžlisom IZ Zvornik.

Program je počeo zijaretom turbetu šejh Hasan Kaimije, a nastavio se u džamiji na Kula Gradu poslije akšam namaza. U ime Tarikatskog centra obratio se šejh Edib Kravić, a zikir je vodio šejh nakšibendijske tekije „Šejh Mehmed -ef. Hafizović“ šejh Mustafa Hadžić.

U okviru Manifestacije XXI Dani Hasana Kaimije 6. juna 2024. godine u oćinskoj Sali u Sapni, predstvaljen je rad Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i neke od publikacija koje su nastale kao rezultat istraživanja i naučnih skupova u proteklom periodu.

Prisutnim su govorili mr. Mustafa Muharemović i hfz. dr. Elvir Duranović direktor Instituta. Program je moderirao Osman Halilović, a odlomak iz Kur’ana proučio glavni imam Medžlisa hfz. Izet Salkanović sa imamima Medžlisa IZ Zvornik.

Mustafa Muharemović je govorio o naslovima koji tretiraju iskustva iz prošlosti i kulturne historije Bošnjaka. Hfz. dr. Elvir Duranović je predstavio plodna istraživanja i publikacije iz oblasti islamske tradicije i utemeljenosti bosanskog načina razumijevanja i življenja islama.

Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka je naučnoistraživačka ustanova Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Institut je formiran odlukom Sabora Islamske zajednice Bosne i Hercegovine 5.11.2008. godine. Institut se bavi naučnoistraživačkom djelatnošću iz oblasti islamske tradicije Bošnjaka koja obuhvata naučnoistraživački i obrazovni rad. Područje djelatnosti Instituta obuhvata proučavanje pisane i usmene, duhovne i materijalne tradicije Bošnjaka kao i proučavanje društvene i kulturne stvarnosti Bošnjaka. Naučnoistraživački rad podrazumijeva kreativni rad čiji rezultat doprinosi otkrivanju novih znanja i korištenju postojećih znanja iz oblasti islamske tradicije Bošnjaka.