Muftija tuzlanski i predsjenik Organizacionog odbora Vahid ef. Fazlović je obrazložio Odluku od dodjeli Povelje za životno djelo „Hasan Kaimija“ šejh Mehmed ef. Hafizoviću. U obrazloženju se kaže: Organizacioni odbor kulturno-vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije, na svom sastanku održanom 09.04.2014. godine donio je odluku da se Povelja manifestacije Dani Hasana Kaimije 2014. godine za životno djelo dodijeli imamu-šehidu i nakšibendijskom šejhu rahmetli Mehmed-ef. Hafizoviću.

 

OBRAZLOŽENJE

Mehmed-efendija je rođen 1957. godine u selu Potočari, opština Srebrenica. Tu u Srebrenici završio je osnovnu školu, nakon koje se upisao na Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju završava školske 1977/78. godine.

Nakon odsluženja armije počeo je svoj rad kao imam, hatib i mualim u Malom Zvorniku. Za vrlo kratko vrijeme je u svom džematu, ali i u Zvorniku i široj okolini, izgradio snažan autoriotet čestitog i vrijednog imama, izuzetnog pedagoga, vrsnog vaiza, iskrenog insana, dosljednog sufijskog učitelj, sa puno snage i elana, sa mnogo ljubavi i spremnosti na žrtvu. Rezultati njegovog rada su se ubrzo pojavili. Mnoštvo ljudi, različitog uzrasta, je u njegovom radu prepoznalo svoj put i za njega se vezalo.

U toj misiji ga je zatekao rat. Više od mjesec dana ostao je sa svojim džematom, ili bar onim što je od tog džemata ostalo, u Malom Zvorniku, pod izuzetno teškim uslovima. Kada je postalo već nepodnošljivo i kada je zaprijetila opasnost direktno po njegov život i život njegove porodice, uz Allahovu pomoć, među posljednjima iz džemata uspijeva se, preko Srbije, prebaciti u Mađarsku, a odatle, nakon kratkog vremena, prelazi u Hrvatsku. Mehmed-efendija se u Hrvatskoj angažovao na radu sa muhadžirima redovno održavajući vezu sa Bosnom.

Kada su se za to stekli potrebni uslovi vratio se u Bosnu i uključio u redove Armije BiH, u Prvu podrinjsku muslimansku brigadu. U sklopu te brigade ubrzo će osnovati jedinicu pod nazivom „Šejh Hasan Kaimi“. Kao emira pomenute jedinice suđeni čas ga sustiže za vrijeme jedne od akcija njegove jedinice na prvoj borbenoj liniji, u ponedjeljak 02.05.1994. godine, na kladanjskom ratištu. Ratno priznanje “Zlatni ljiljan” posthumno mu je dodijeljeno 1996. godine.

Za nesvakidašnje i izuzetne rezltate koje je rahmetli Mehmed-ef. postigao, kao imam i šejh, za dosljedno i plodonosno izvršavanje svoje  misije koja mu je povjerena i koju je s ljubavlju i požrtvovanjem izvršavao, za nesebično žrtvovanje u brobi za odbranu vjere i domovine, a povodom 20 godina od njegovog preselenja na bolji svijet, dodjeljuje mu se Povelja za životno djelo manifestacije Dani Hasana Kaimije 2014. godine.  Nagradu preuzima njegova porodica.

Dobitnik Nagrade „Hasan Kaimija“ za najbolju objavljenu knjigu iz oblasti književnosti koja se dodjeljuje ove godine je Samedin Karić za roman „Paučina“. Obrazloženje je dao predsjednik žirija Nijaz Alispahić. U obrazloženju se kaže:

Obrazloženje Žirija za dodjelu nagrade „Hasan Kaimija“ 2014. godine.

Žiri u sastavu: prof. dr. sc. Vedad Spahić, mr. Sc Erna Murić i mr sc. Nijaz Alispahić odlučio je nagradu „Hasan Kaimija“ za 2014. godinu dodijeliti Samedinu Kadiću za roman „Paučina“, objavljen u TKD „Šahinpašić“ 2013. godine. Uz odluku žiri daje sljedeće obrazloženje:

Unutar trendovski prepoznatljivog narativa o susretu Pisca i Lika, autor Samedin Kadić je u romanu „Paučina“ uspio se izdići iznad poetoloških klišea i ispričati zanimljivu priču o dječaku, adolescentu, madom imamu, studentu i piscu Emiru, koji pokušava objaviti svoj prvi roman. Pri tomi dolazi u sukob sa jednim od prototipova lika iz svoga romana, što poprima elemente krimi priče, koju tako vješto pridržava od proklizavanja u trivijalni diskurs metaproznim autotematizacijama na fonu nepresahle diskusije odnosu fikcije i faktografije. Sama tema o životu nekadašnjeg svršenika medrese i intelektualca sa aspiracijama ka pisanju otvorila je mogućnost da se ironizira i kritizira tzv. bošnjačka muslimanska inteligencija ali i čitav čaršijski mentalitet kao jedan od derivata nacionalnog identiteta Bošnjaka. Razuđeni registar „osobne enciklopedije“ glavnoga junaka uokviruju: autsajedrski korijeni, ruralno porijeklo, status šehidskog djeteta, odrastanje u prigradskom miljeu, formalno vjersko obrazovanje, pop-kultura, beletristička i filozofska literatura... Na tim osnovama dizajnirana svjetonazorska vizura polazište je iz kojeg autor ironizira političku i ideološku spregu, tektoniku dodira i srazove vjerskog i sekularnog („Uče ezani, svjedočeći jednoću Boga u dolini zlatne teladi“, veli Kadić u svome romanu), čineći to sa sviješću da grebe po ranama koje teško da će ikada zarasti. Zapravo centralna Kadićeva tema su recentne konfiguracije bošnjačkog identiteta, tema koju razvija briljantnim metonimijskim zasijecanjem u paradigme bosanske društvene zbilje, razobličujući tobožnje tačke oslonca naše identitatrne novogradnje, tē „paučine za koje mislimo da su stijene“. Po srijedi je ne samo prikladna metaforička korelacija naslova i sadržaja nego i snažna poruka da se definitivno mora učiniti nešto kako bi se zaustavilo to naše, kako kaže Kadić, „zaslijepljeno batrganje na prhkim mrežama što se sreberenasto cakle nad uskiptjelom provalijom“. Ukazavši se kao svojevrsno osvježenje na bh književnoj sceni Kadić je članovima žirija nagrade „Hasan Kaimija“ pružio rijetko zadovoljstvo susreta sa najprefinjenijim literarnim tretmanom tema koje ovdašnji pisci najradije zaobilaze, a organizatora manifestacije „Kaimijini dani“ obradovao činjenicom da je reputacija nagrade romanom „Paučina“ više nego potvrđena.

O programu manifestacije je govorio Mustafa Muharemović, podpredsjednik Organizacionog odbora, te je saopštio dobitnike nagrada „Hasan Kaimija“ učenika osnovnih i srednjih škola za najbolje prispjele literarne radove.

Dobitnici su:

Učenici srednjih škola su pisali na temu: Svaki dan traži da bude najljepši u našem životu  

 

1.  Belma Babić, Gimnazija " Ismet Mujezinović", Tuzla

2. Robert Gardaš, Srednja medicinska škola, Tuzla

3. Una Bajrić, Gimnazija Lukavac, Lukavac

 

Učenici osnovnih škola su pisali na temu: Velika srca vole, a mala traže da budu voljena

 

1. Almedina Čivić, deveti razred, Prva osnovna škola, Živinice, 

2. Melisa Bahor, Druga osnovna škola Grčica,  Brčko

3. Almedin Ćasurović, osmi razred, osnovna škola Gračanica.

 

U krajem maja 2014. godine nekoliko hiljada civila iz Klise, Đulića, Tršića, Kučić Kule i drugih naselja sa ovog područja bilo je okruženo četničkim snagama. Noć 31. maja su proveli u isčekivanju kuda će biti odvedeni.

U cilju sjećanja na ove teške trenutke tradicionalno se događa okupljanje članova porodica nestalih iz kolone poznate pod nazivom „Bijeli  potok“. Na dan 1. juna muški članovi su odvojeni i odvedeni u logore, a potom mučeni i na kraju ubijani.

Večerašnji program kojeg su izveli imami Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, mladi naraštaji iz ovih džemta odslikao je događaje od prije 22 godine. Pročitana su imena osoba sa područja Zvornika koji do danas nisu pronađeni i identifikovani, pročitani tekstovi inspirisani ovim događajem, te pručene prigodne ilahije.

Kraći historijski čas je održao Mustafa Muharemović, a skupu se obratio predsjednik Udruženja zarobljenih i nestalih lica općine Zvornik Ahmet Grahić.

Datum, 31. 05. 2014.

U petak, 30. maja 2014. u organizaciji Organizacije demobilisanih boraca opštine Zvornik i džemata Hasići, Jošanica i Sultanovići upriličen je tradicionalni dan sjećanja na dan kada je 2. juna 1992. iz lipljanskog logora smrti, oružanom akcijom nekolicine odvažnih bošnjačkih momaka, oslobođeno preko 400 civila koje su pripadnici četničke formacije ''Beli orlovi'' pod komandom Dragoljuba Vlačića Brzog i pripadnici tzv. srpske TO koje je u Liplju vodio Mile Maksimović, u  klasičnoj raciji zarobili u dolini Jošaničke rijeke, 25. maja, i zatočili u jednoj kući u zaseoku Salihovići, te u prostorijama škole u Liplju. Za devet dana postojanja logora u njemu je ubijeno 27 civila, a na desetine žena i djevojaka je silovano. Žrtve i danas pamte imena izvršilaca nikad procesuiranih stravičnih zločina: Tihomir Jasikovac, Dragan Bačić, Ljubiša i Dragiša Dragić, Milan Grujić, Vladimir Ferko, Cviko Antić idr.

  Prvi dio programa upriličen je na objektu logora u Liplju, prisutnima su se obratili Izet Salihović, kao predstavnik logoraša i Muhamed Čikarić, kao predstavnih boraca. Prisutni su se podsjetili svih šehida ubijenih u logoru Liplje, a sa posebnim pijetetom je spominajno ime nosioca zlatnog ljiljana Bešira Dautovića, koji je poginuo prilikom oslobađanja logora. Na kraju programa su učenici O.Š. ''Liplje'' položili bijele ruže na spomen obilježje ubijenim.

 U Domu kulture u Liplju je u 12:00 upriličena promocija ratnog dnevnika Azira Šabića ''Drina ih odnijela'' a o knjizi su prisutnima govorili prof. Fahrudin Sinanović i književnik Mehmed Đedović. Džuma namaz se, tradicionalno u džematima Sultanovići, Hasići i Jošanica, petkom koji je najbliži 2. junu klanja u Domu kulture u Liplju. Hatib ovogodišnje džume je bio glavni imam Medžlisa IZ Zvornik Haris ef. Mustajbašić, čija hutba je bila snažni apel na savjest i svijest Bošnjaka o potrebi pamćenja i samopoštovanja kroz pamćenje vlastitih stradanja.

  Nakon džuma namaza je proučen šehidski tevhid, a porodica r. Alije Hasića, šehida iz logora Liplje (kome će dženaza biti obavljena 1. juna, u okviru kolektivne dženaze u Memićima) je simbolično pustila u upotrebu vodu na šehidskoj česmi u Liplju. 

  U popodnevnim satima su suborci i druge džematlije posjetili mezarove šehida i nosilaca zlatnog ljiljana r. Bešira Dautovića i r. Razima Smajlovića Zenge, po keme nosi ime i memorijalni turnir u malom fudbalu koji će biti otvoren u subotu 31. maja na poligonu škole Liplju.

                                                                        Osman Halilović

Šesnaesta kolektivna dženaza Bošnjacima Zvornika u Memorijalnom centru Gornja Kalesija

MI MUSLIMANI NE MRZIMO, ALI NEĆEMO ZABORAVITI ONO ŠTO NAM JE UČINJENO

Više od tri hiljade ljudi oprostilo se u nedjelju 1. juna 2014. godine u Memorijalnom centru Gornja Kalesija, od dvanaest identificiranih tijela Bošnjaka, civilnih žrtava rata, stradalih u periodu 1992-1995. godine, na području općine Zvornik. Kako je saopćio Ahmet Grahić, predsjednik udruženja nestalih općine Zvornik, tijela ubijenih su pronađena na nekoliko lokacija, kako u pojedinačnim, tako i u masovnim grobnicama, te neke kosti rasute po površini zemlje u podrinjskim šumama. Na šesnaestoj kolektivnoj dženazi ukopani su: Nedžad (Adil) Halilović,rođen 2.11.1970., Abdukadir (Adem) Hasanović, rođen 10.11.1961., Senaid (Sulejman) Hasanović, rođen, 3.08.1978., Zubejda (Mehmed) Manjić, rođena 18.8.1950., Hurija (Redžo) Bajrić, rođena 10.4.1931., Senada (Mujo) Bećirović, rođena 4. 3.1967., Hajdar (Džemail) Hajdarević, rođen 7.4.1943., Alija (Rašid) Bošnjaković, rođen 1.06.1920., Alija (Abdulah) Hasić, rođen 15.11.1968., Meho (Mehmed) Hamzić, rođen 22.7.1956., Šabanija (Ibrahim) Salihović, rođen 12.4.1954. i Osman (Memšo), rođen 20.11.1946.

U svom javnom obraćanju porodice ubijenih civila zatražile su brže i efikasnije djelovanj domaćih i stranih institucija, jer za dvadeset i dvije godine od zločina u Zvorniku, još uvijek nisu  procesuirani počinioci: „U Zvorniku je ubijeno 2.019 civila, a za 600 njih još uvijek tragamo. Mi, porodice ubijenih, nestalih i zarobljenih, danas, sa ovoga mjesta, pozivamo one koji imaju bilo kakva saznanja o masovnim ili pojedinačnim grobnicama, da nam ih dostave javno ili tajno. Da omogućimo smiraj dušama nevino ubijenih civila“. Porodice su naglasile da vjeruju u suživot i budućnost Bošnjaka i Srba na ovim prostorima, ali da će istrajati na traženju i procesuiranju ratnih zločinaca.

Predvodeći dženaze-namaz, zagrebački muftija Aziz ef. Hasanović, izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazovića, kazao je prisutnima da su Bošnjaci duže od dvije decenije suočeni sa posljedicama najkrvavijih zločina, ali i pored toga „muslimani ne mrze, jer naša vjera Islam, podučava nas da ne mrzimo“. Također, muftija Hasanović je ukazao na važnost institucionalnog djelovanja u procesu traganja za ratnim zločincima. Tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović  predvodio je podne-namaz te u svom govoru istakao da su muslimani u Podrinju tokom posljednjega rata preživjeli najteže strahote, o čemu govore brojne grobnice, česte kolektivne dženaze i mnogobrojne žrtve. I pored toga, naglasio je muftija Fazlović, Bošnjaci uspijevaju da na temelju te povijesne činjenice osiguraju opstanak, jačajući zajednicu i gradeći institucije.

U Memorijalmom centru i šehidskom mezarju Gornja Kalesija ukopano je ukupno 711 tijela. Suočeni sa sporim procesom identifikacija, ekshumacija i skoro zaustavljenim traženjem nestalih i njihovih ubica, Zvorničani su u nedjelju 1. Juna 2014. Pozvali sve prijatelje da im pomognu, kako bi se ti procesi pokrenuli. Takkođer, zatraženo je da se državne institucije u koordinaciji sa Islamskom zajednicom koncentrišu na rješavanje problematike funkcioniranja Memorijalnog centra Gornja Kalesija.

 

Datum, 1. juni 2014.

BMG Bosanska medijska grupa

 

Obilježavanje godišnjice stradanja pred kolektivnu dženazu 1. juna u Gornjoj Kalesiji, za žrtve Zločina sa područja Zvornika, nastavljeno je posjetom Domu kulture u Pilici.

Članovi porodica, prijatelji, komšje, predstavnici Udruženja za nestale osobe Zvornik i Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, su ovom posjetom pratili put odvedenih musškaraca iz kolone poznate kao  Bijeli Potok. U Domu kulture u Pilici bili su zatočeni tri dana uz mučenje i maltretiranje, a potom nakon sačinjavanja spiskova odvođeni na strijeljanje.

O boravku u ovom logoru govorio svjedok događaja Fehahija Hasanović, koji preživio strijeljanje u Gerinoj klaonici. Prisutni su proučili fatihu i položili cvijeće u ovom spomeniku zločina.

Datu, 31. 05. 2014.

U nedjelju 1. juna u Gornjoj Kalesiji bit će obavljena kolektivna dženaza za 12 identifikovanih osoba koje su ubijene na području Zvornika 1992. godine. Danas je ovo saopšteno na press konferenciji u Tuzli.

Članovi Organizacion odbora Mustafa Muharemović, predsjednik, Haris ef. Mustajbašić, glavni imam, Ahmet Grahić, Predsjednik Udruženja za nestale opštine Zvornik i Hakija Smajlović, sekretar Udruženja, predstavili su program obilježavanja 22. godišnjice zločina nad Bošnjacima Zvornika i pozvali na dženazu. Dženaza će biti obavljena za dvanaestoro žena i muškaraca.

1. Halilović (Adil) Nedžad rođen 02.11.1970. godine u Zvorniku

2. Halasanović (Adem) Abdukadir rođen 10.11.1961. godine u Glodima

3. Hasanović (Sulejman) Senaid rođen 03.08.1978. godine u Glodima

4. Manjić (Mehmed) Zubejda rođena 18.08.1950. godine u Gojčinu, posljednje prebivalište Gornja Kamenica

5. Bajrić (Redžo) Hurija rođena 10.04.1931. godine u Šadićima, posljednje prebivalište Kamenica

6. Bećirović (Mujo) Senada rođena 04.03.1967. godine u Han Pijesku, posljednje prebivalište Caparde

7. Hajdarević (Džemail) Hajdar rođen 07.04.1943. godine u Gušterima

8. Bošnjaković (Rašid) Alija rođen 01.06.1920. godine u Kaludranima

9. Hasić (Abdulah) Alija rođen 15.11.1968. godine u G. Snagovu

10. Hamzić (Mehmed) Meho rođen 22.07.1956. godine u G.Snagovu

11. Salihović (Ibrahim) Šabanija rođen 12.04.1954. godine u G. Snagovu

12. Ibrahimović (Memšo) Osman rođen 20.11.1946. godine u Jusićima

Najstarija žrtva koja će  naći smiraj je Alija Bošnjaković iz Kaludrana koji je u vrijeme ubistva imao sedamdesetdvije godine. Nedžad Halilović iz Zvornika u vrijeme ubistva imao je dvadeset i dvije godine, a u nedjelju će njegovi posmrtni ostaci biti spušteni u zemlju u kojoj je sahranjen veliki broj njegovih komšija i prijatelja koji su ubijeni zbog vjere i imena.

Protokl dženaze 1. juna 2014. Godine u Memotijalnom centru u Gornjoj Kalesiji je sljedeći:

10:00 sati - ispraćaj tabuta ispred komemorativnog centra u Tuzli

12:00 sati intoniranje himene Bosne I Hercegovine

12:05 sati - polaganje cvijeće službenih delegacija

12:40 sati – čitanje zjave porodica žrtava

12:45 sati – učenje sure Ja-sin

13:00 sati – učenje ezana i podne-namaz

13:20 sati – učenje salle

13:25 sati - dženaza-namaz

13:40 sati - nošenje tabuta i čitanje imena

14:15 sati – zajednička dova

Povodom obilježavanja 16. kolektivna dženaza Zvornik - Gornja Kalesija iz Klise je krenula je grupa na „Marš smrti i užasa“. Marš su predvodili imami zvorničkih džemata, sa porodicama poginuli, ali i velikim brojem omladine i djece. Put marša završen je u Bijelom Potoku, gdje je posjećeno šehidsko mezarje u Đulićima i proučena fatiha.

Upovodu ovogodišnje kolektivne dženaze za žrve zločina sa područja Zvornika u Hadžimahmutovoj – Rijačnskoj džamiji održan je tevhid šehidima.

Tevhid su pručili imami sa područja Medžlisa Islamske zajednice Zvornik zajedno sa članovima porodica nevino ubijenih i drugih džematlija. Bio je ovo još jedan od događaja koji su upriličeni u okviru obilježavanja godišnjice stradanja na područja Medžlisa.

Datum, 30. 05. 2014.

Ponedjeljak, 2. juni 2014.

12:00 sati: Posjeta mezaru Mehmeda ef. Hafizovića

 

Četvrtak, 5. juni 2014.

12:00 sati:  Izložba karikature: “Bolonja u BiH” Benjamina Muhamedbegovića – Muzejska zbirka Zvornik

                    Sudjeluju: Mehmed Pargan i Benjamin Muhamedbegović

15:30 sati:  Promocija knjige: Pjesme zemlje i tla Mehmeda Pargana – Sala Općinskog vijeća Sapna

                    Promotori: Hadžem Hajdarević, Amela Isanović, Hazim Karić i autor Mehmed Pargan

19:00 sati: Promocija knjige:  prof. dr. Kerime Filan Sarajevo u Bašeskijino doba – jezik kao stvarnost  – Bosanski kulturni centar (BKC) Tuzla

            Sudjeluju: autorica prof dr. Kerima Filan, Hadžem Hajdarević, mr. Dženita Karić

 

Petak, 6. juni 2014.

12:45: Hatma Mehmed-efendiji Hafizoviću – Riječanska džamija, Zvornik

13:00 sati: Džuma-namaz – Riječanska džamija Zvornik (hatib: Vahid ef. Fazlović, muftija tuzlanski)       

14:30 sati:  Svečano otvorenje Manifestacije “Dani Hasana Kaimije“ – Dom omladine, Zvornik

15:00 sati: Okrugli sto “Šejh Mehmed ef. Hafizović” – Dom omladine, Zvornik

            Sudjeluju: šejh hfz. Zilko Žolja,  dr. Sead ef. Seljubac,  mr. Mustafa ef. Gobeljić, Edib Kravić

16:51 sati: Ikindija-namaz – Džamija Divič

18:00 sati: Zijaret turbetu Hasana Kaimije

18:30 sati: Kulturno-umjetnički program – Tvrđava Kula Grad

            Sudjeluje: KUD “Podrinje”, Mihatovići

19:00 sati: Večer poezije i dodjela Nagrada “Dana Hasana Kaimije”  i nagrada za najbolje učeničke radove – Tvrđava Kula Grad

            Sudjeluju: Nijaz Alispahić (Tuzla), Osman Baymak (Prizren, Kosovo), Safet Berbić (Banovići), Donika Dabishevci (Priština, Kosovo), Mehmed Đedović (Kalesija), Hadžem Hajdarević (Sarajevo), Husein Hasković (Sarajevo), Mehmed Pargan (Tuzla), Nadija Rebronja (Novi Pazar, Srbija), Goran Simić (Sarajevo), Mile Stojić (Sarajevo), Fahrudin Sinanović (Kalesija), Jusuf Trbić (Bijeljina), Metin Turan (Istanbul, Turska)

 

20:30 sati: Akšam-namaz – Džamija Kula Grad

20:45 sati: Hatma dova šejh-Hasanu Kaimiji – Džamija Kula Grad

21:00 sat: Noć zikra: medžlisi-zikr i ders

            Sudjeluju: sufije i hfz. Edin Dedić

23:00 sati:  Iza jacije-namaza, kijam-zikr

 

Subota, 7. juni 2014.

11:30 sati:  Promocija romana Tajna (samo za predodređene) Esme Bandić – Šehidsko turbe,  Mahmutovići       

Promotori: Ermin Čelenka i autorica Esma Bandić      

 

12:00 sati:  Šehidska dova – Šehidsko turbe, Mahmutovići

            Sudjeluju: Hor Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, Haris ef. Mustajbašić

 

 

Nedjelja, 8. juni 2014.

11:30 sati: Mevlud – centralni vjerski program – Kula Grad

            Sudjeluju: Hor Medžlisa  Islamske zajednice Zvornik, Ismail ef. Smajlović, muftija

13:30 sati:  Narodno veselje