Hidzra- bratimljenje muslimana
Hidžretska godina se računa od jednog važnog događaja koji se desio u historiji islama. Taj događaj je hidžra - seoba muslimana iz Mekke, njihovog matičnog grada u Medinu. Samo određivanje tog datuma nije praksa Allahovog Poslanika, a.s., nego hazreti Omera koji je 16 godina nakon te hidžre kao halifa - vladar islamske države odredio da se od hidžre računa muslimanski kalendar, tj. od 622. godine po Isau. Znaći, od tada do danas proslo je 1429 godina.
U susret hidžri - najvecem dogadžaju u povjesti islama pa i čovjecanstva, u danasnjoj hutbi govorimo, uz Allahovu pomoc, o jednom mirazu hidžre - bratimljenju ljudi na univerzalnim principima vjere s osvrtom na naše današnje stanje i ponašanje.
Prema opcem mišljenju vecine muslimana, največe vrijednosti i mirazi hidžre su:
1. Sam dogadžaj hidžre kada Muahamed a.s., i ashabi napuštaju sve sto imaju u dunjaluckom pogledu da bi sacuvali vjeru.
2. Gradnja Poslanikove a.s, džamije u gradu Medini - Medineti Resulillahi,
3. Bratimljenju ljudi na univerzalnim principima vjere u jednog Boga i
4. Pisanje prvog Ustava (u povjesti ljudskog roda) u kojem se definira Ummet i reguliraju odnosi u složenom medinskom društvu.
Nas, danas, najviše interesuje bratimljenje i sloga među muslimanima
Dakle, odmah po dolasku u Medinu, Muhammed a.s., je izvršio bratimljenje među muslimanima, kako ne bi došlo do podjela po bilo kojoj osnovi, kojima su ljudi i tada kao i danas skloni. Svakom muslimanu je određen brat po vjeri. Mnogi su se odricali polovine svoga imetka u korist svoga pobratima, čak su se u početku međusobno i naslijeđivali, da bi potom prednost bila data krvnom srodstvu.
U slucaju hidžre, vjera - iman u Allaha dž.š., i bratstvo medju muslimanima su bila dva najznačajnija faktora u konstituisanju prve islamske zajednice, odnosno države u Medini. Bratimljenje izmedju ensarija i muhadžira je bilo najbolji praktican primjer ummetu, na putu prenosenja i življenja islama."Vessabikunel evvelune minel muhadžirine vel ensar, wellezinnettebeuhum bi ihsan radijjellahu anhum we redu anh..." -"Allah je zadovoljan prvim muslimanima muhadžirima i en¬sarijama, i svima onima koji ih slijede dobra djela čineci, a i oni su zadovoljni njime, za njih je On pripremio dze¬netske bašče, kroz koje ce rijeke teci i oni ce vječno i zauvjek u njima boraviti. To je veliki uspjeh."(Et-Tewbe,100)
Allahov Poslanik a.s., i njegovi ashabi su bili u svojim zivotima odani načelima vjere i medjusobno milostivi i solidarni. O tome Allah dž.š., u posljednjem ajetu sure Feth kaze: "Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni medju sobom..." (El-Feth, 29)
Zato Muhamed a.s., kaze: "Najbolji musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku si¬gurni drugi muslimani, a najbolji vjernik je onaj koji je najljepse naravi, najbolji muhadzir je onaj koji se čuva Al¬lahovih zabrana, harama, a najveci borac-mudzahid je onaj koji se bori protiv svojih strasti u ime Uzvisenog Allaha." (Hadis prenosi Taberani od Ibn Omera)
Gdje smo mi i kakvo je naše stanje?
Allah dž.š., u 10. ajetu sure Hudzurat kaze: „Vjernici su uistinu brača, zato pomirite vasa dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala." (El-Hudžurat, 10)
Muslimani kao brača u vjeri imaju odredzena prava i duznosti medju sobom. Obaveza muslimana prema muslimanu je da o njemu lijepo misli, da ga postuje i pomaze ako je u mogucnosti. Muslimanu nije dozvoljeno da se nepristojno, oholo i osorno ponaša i da se udaljuje od brata muslimana.
Allah dž.š., u 10. ajetu sure Hašr kaze: "Oni koji poslije njih dolaze - govore: "Gospodaru nas, oprosti nama i braci nasoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima nasim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru nas, ti si, zaista, dobar i milostiv!" (El-Hašr, 10)
Ovo je divna pouka, dova Allahu dž.š., da u srcima nasim ne bude zlobe prema vjernicima!
Ukoliko dodje do nekih nesporazuma muslimani su duzni imati razumjevanja i nastojati riješiti nastale nesporazume na najpazljiviji nacin. Dužnost je i drugih musliman da im u tome pomognu, da ih izmire. Dakle, ne smiju se medjusobno prepirati, jer to biva uzrokom njihova slabljenja. Allah dž.š., kaze: "Nema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada traze da se milostinja udjeljuje ili da se dobra dijela cine ili da se uspostavlja sloga medzu ljudima. A ko to cini iz zelje da Allahovu naklonost stekne Mi ćemo mu, sigurno, veliku nagradu dati." (En-Nisa, 114)
Muhamed a.s. je rekao: „La jehilu liredzuli en jehdzure ehahu fevka selaseti ejjam... - Nije dozvoljeno covjeku da ne govori sa svojim bratom više od tri dana, niti im je dopušteno da okrecu lice jedan od drugog kada se susretnu. Od njih dvojice bolji je (vjernik) onaj koji prvi nazove selam." (Ebu Davud) i
„La jehillu limuslimi en jehdzure ehahu fevka selaseti ejjam. - Nije dozvoljeno muslimanu da zivi u zavadi sa svojim bratom i da s njim ne govori više od tri dana." (Nisai)
„Svakog ponediljka i četvrtka, poslovi vjernika se nude Allahu. Allah oprašta svim ljudima njihove grijehe osim onima koji cine širk i onome koji ne govori s bratom muslimanom..." (Muslim)
Imajuci u vidu opasnost ovog grijeha, Poslanik a.s. je preporučio ljudima da jedan drugog pomiruju i on sam je mirio zavadzene i rekao: „Efdalussadekati islahu zatil bejni. - Najbolja sadaka je izmiriti zavadzene."(Buhari)
„Hočete li da vam kazem šta ima vecu vrijednost od namaza i posta.", „Da, ja Resullallah","Posredujte i pomirujte zavadjene. Zato što zavada iz korjena ruši. Ne kazem da ruši kosu, nego vjeru."
Iako je laz veliki grijeh, Poslanik a.s., ga je dozvolio u fazi pomirenja zavadzenih ljudi. Pa je rekao: "Aslih bejnennasi welev tebgilkizbe - "Pomirite zavadzene pa makar se pritome posluzili i laznom izjavom."(Dzamiussagir)
Prenosi Ebu Hurejre r.a., da je Poslanik a.s., rekao: "Nemojte jedni drugima zaviditi, nemojte se medjusobno nedmetati, nemojte se medjusobno mrziti, nemojte jedni drugima okretati ledja, nemojte kupovati prodatu robu; budite Allahovi robovi brača! Musliman je muslimanu brat, ne cini mu nepravdu, ne ostavlja ga niti ga ponizava. Takvaluk je ovdje, pokazujuci na svoja prsa, tri puta. Dovoljno je čovjeku muslimanu grijeha, da mrzi svoga brata muslimana. Svaki musliman je drugom muslimanu svet: njegova krv, imetak i čast!" (Muslim)
Abdullah ibn Omer r.a. prenosi da je Poslanik a.s., rekao: "Musliman je muslimanu brat, neče mu učiniti nasilje, niti će ga izdati; Ko bude na pomoči svome bratu, Allah će biti njemu na pomoći; Ko od muslimana otkloni neku nevolju, Allah će od njega otkloniti nevolju od nevolja na Sudnjem danu i ko zastiti muslimana (sakrije njegovu sramotu) Allah će pokriti njegovu sramotu na Sudnjem danu!"(Buharija)
Ako medju vjernicima imaju odredjene nesuglasice, one se u ime Allaha dž.š., moraju usaglasiti i prevazici. Mnogi nam rade o glavi! Mi trebali paziti i pomagati jedni druge, kao sto se braca pomazu.
Sumirajući spomenuto izvlačimo pouke iz hidžre: Muslimani moraju živjeti kao prava braća. Muslimani moraju jedan drugog nesebično pomagati i voljeti se samo radi Allaha dž.š. Opći interesi imaju prednost pred pojedinač¬nim interesima. Uvijek se čvrsto pouzdavati u Allaha, dž.š., kao što su se pouzdavali i prvi muslimani, pošteno raditi, strpljivo podnositi sve životne tegobe, miriti zavađene, dijeliti od svog imetka onima kojima je to potrebno, boriti se protiv svih zala i u svemu po¬stupati prema načelima Časnog Kur'ana i Sunneta Poslanika a.s.
Molim Uzvisenog Allaha da se okoristimo porukama i poukama hidzre, da budemo od onih muhadzira koji se cuvaju harama, da izgradjujeo svoje jedinstvo, slogu i bratstvo na istini i pravdi i
da se vratimo u cvrstoj vjeri domu i domovini - zavicaju. Amin!
Senad ef. Mumić