Euzu billahi minessejtani rradzim bismillahirrahmani rrahim
Vrste kurbana
Postoje više vrsta kurbana, i to:
- redovni kurban koji se kolje svake godine, o kojem cemo danas govoriti.
- zavjetni kurban, koji se kolje nakon ispunjenja datog zavjeta, kao naprimjer: "Zaklat ću kurban ako mi projekat ili bilo koji hajirli posao uspije"; nakon što je projekat uspio, dužnost je ispuniti zavjet i zaklati kurban, Ova vrsta kurbana se mora u potpunosti podijeliti;
- kurban po oporuci, što znači ako jedan ili oba roditelja ostave u emanet svojoj djeci ili se
u testamentu vakifa spominje da se za njeg nakon smrti kolje kurban. Ova vrsta kurbana se također u potpunosti dijeli;
- kurban koji se kolje u sklopu propisa nijjeta hadža „temetu'a“ i „kirana“ (hedjun).
Uvjeti osobe koja je dužna zaklati kurban:
Da je ta osoba:
- musliman,
- slobodna,
- punoljetna,
- razumna,
- imučna,
- mukim (da nije musafir),
- da to ćini sa nijetom kurbana, to jeste da svi koji učestvuju u kurbanu imaju isključivo nijet kurbanske krvi i mesa. Tako, ako bi učestvovalo 7 osoba od kojih samo jedna od njih učestvuje radi mesa a ne radi kurbana, kurban ne bi bio valjan ostaloj šestorici.
Većina naših priprema za Kurban-bajram jeste izbor i odabir kurbana koji će se u danima bajrama kurbaniti.
Svaka naredba ili zabrana u islamu ima svoj cilj i smisao, pa tako i naredba kurbana ima svoju svrhu i svoj smisao.Allah dz.š nam veli: Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, Ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čIne!" (El-Hadzdz, 37.)
Ovaj Kur anski ajet jasno pojašnjava da cilj kurbana nije u mesu, niti da će do Allaha doprijeti meso i krv kurbanska. Iskreno učinjena naša dobra djela dolaze do Allaha, ali opet, ta iskrena dobra djela naša samo su nama potrebna. Upravo je iskrenost, odnosno naš nijjet najbitniji element u svemu onome što radimo. Hadis Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., koji se nalaze u svim zbirkama hadisa glasi: ''Djela se vrednuju prema nijjetu – namjerama, i svakom pripada ono što je naumio.''
I doista, svako djelo se prema nijjetu vrednuje, pa će se tako i kurbani sviju prema njihovim nijjetima vrednovati. Mi se nadamo i Boga molimo da kurbani svih muslimana ove godine i svih narednih godina budu prineseni i žrtvovani u ime Božije i zarad Božijeg zadovoljstva a ne radi nečega drugog.
Pored nijjeta koji je bitan za svako djelo, za ispravnost kurbana vezani su još neki uslovi koji se moraju ispuniti da bi kurban bio ispravan. Iako znamo uvjete ispravnosti kurbana, danas ćemo ih se podsjetiti, jer su ovo dani u kojima mnogi vrše kupovinu kurbana, pa je potrebno obratiti pažnju na ispunjavanje uvjeta koje ćemo spomenuti.
Šta se može zaklali kao kurban
Kurban može biti goveče, vo, bik ili krava, bravče, ovan, ovca, koza ili jarac. Za goveče je uvjet da je napunilo dvije godine. U ovu vrstu kurbana može se udružiti do sedam osoba pod uvjetom da su svi zanijjetili kurban, dok bravče ne smije biti mlađe od godinu dana, osim ako po izgledu, veličini i težini odgovara onom od godinu dana. U svakom slučaju, prilikom kupovine i odabira treba paziti da kurban nema određenih nedostataka i mahana.
Za kurban se ne može zaklati brave ili goveče koje ima jednu od sljedećih fizičkih mahana:
- ako je slijepo u oba ili u samo jedno oko,
- ako je hromo i mršavo da ne može doći na mesto klanja,
- ako mu je obrezano pola uha i repa, ali ako je rođeno zakržljalih ušiju ili repa - može,
- ako je odbijen rog tako da povređuje moždani živac,
- ako je bolesno da neće preživjeti,
- ako je polomljenih zuba ili odsječenog vimena da ne može hraniti mladunče.
El-Bera ibni Ajib, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: " Četvero nije dopušteno klati za kurban: ćoravu životinju čija je sljepoća jasna, bolesnu životinju čija je bolest jasna, hromu životinju čija je hromost jasna i životinju slomljene kosti na koju se ne može oslanjati."
Alija, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., zabranio da kurban bude oštećenog uha, slomljenog roga više od četvrtine ili da nema veći dio uha ili roga.
Ako nakon kupovine primijeti jedan od spomenutih nedostataka vjernik je dužan da kurban zamijeni, ako pak nije u mogućnisti zbog siromaštva i takav kurban je valjan.kržljala, u čijim kostima nema moždine.''
Ukoliko se hadisom spomenute osobine nađu pri kurbanu, kurban nije validan.
Iz navedenih riječi hadisa uviđamo da mahane očiju, ušiju, repa, rogova, sprječavaju da neka životinja bude kurban. Također, kurban ne može biti ona životinja koja nema većinu zuba.
Kurban treba da bude debeo, dobar, zdrav i bez ikakvih tjelesnih nedostataka ili mahana koje mogu vidljivo uticati na pomanjkanje mesa.
Kada govorimo o mahanama kurbana, treba spomenuti i slijedeće: - po mišljenju većine islamskih učenjaka dozvoljeno je da kurban bude kastrirana životinja. Na to ukazuju mnogi hadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik klao za kurban dva bijela kastrirana ovna. Dozvoljeno je zaklati životinju koja je ošišana, s koje je skinuta vuna. Dozvoljeno je zaklati i žigovanu životinju. Dozvoljeno je zaklati i životinju koja je izgubila glas. Ovo su neke mahane koje se mogu naći pri kurbanu, ali je svakako bolje da kurban bude zdrav i bez ikakvih mahana koje su spomenute.
Jedno od pitanja s kojim se susrećemo gotovo svakoga bajrama jeste: - za koliko osoba vrijedi jedan kurban i da li može biti paran broj onih koji zajedno kolju kurban u kravi ili volu, ili mora biti neparan broj (3, 5 ili 7)?
Većina islamskih učenjaka smatrala je da je jedna ovca dovoljna za vlasnika i za njegovu porodicu bez razlike koliki broj članova porodice bio, što su argumentovali mnogim hadisima. Što se tiče deve i krave, većina učenjaka smatrala je da je dozvoljeno da u klanju krave i deve učestvuje sedam osoba, a ako bi čovjek želio da zakolje kravu ili devu za sebe i svoju porodicu, to je dozvoljeno, bez razilaženja islamskih učenjaka. Što se tiče broja učesnika u zajedničkom kurbanu, iz gore navedenog vidimo da nigdje nije spomenuto da je neparan broj uslov za ispravnost kurbana. Broj učesnika u jednom kurbanu ne smije prelaziti sedam, a koliko će ih se udružiti u tome, 5, 6 ili 7, nije uslov za ispravnost kurbana.
Vrijeme klanja kurbana
Klanje kurbana ima svoje određeno vrijeme, pa izvrši li se prije ili poslije tog vremena ne vrijedi kao kurban. Za one koji žive u mjestima gdje se klanja bajram namaz vrijeme klanja kurbana nastupa nakon obavljenog namaza i traje sve do pred zalazak sun¬ca treći dan Bajrama. Za one muslimane koji žive u takvim mjestima gdje se ne klanja bajram namaz (dijaspora) vrijeme klanja kurbana nastupa od zore prvog dana Bajrama i traje do pred zalazak sunca treći dan Bajrama.
Žene nisu obavezne klanjati bajram namaz, pa zbog toga njima se toleriše da mogu zaklati kurban i prije klanjanja bajram namaza, iako je bolje da sačekaju svoje muževe, braću i rođake da se vrate iz džamije.
U nekim našim mjestima uobičajeno je klanje kurbana za svoje mrtve uoči Bajrama. Odmah se mora reći da se takvo klanje ne smatra kurbanom i potpuno je bezvrijedno, jer je izvršeno prije nje¬gova vremena, pa u tom slučaju nije ni izvršen vasijet. Muhamed a.s. je rekao: "Ko zakolje kurban pri¬je nego se klanja namaz, to je samo njemu (tj. kao da je zaklao obično živinče samo radi mesa, pa neće imati nikakvog sevaba od Allaha dž.š.)." Drug Alejhisselamov, Džundub ibni Sufjan je re¬kao: "Jednom prilikom sam klanjao bajram namaz za Alejhisselamom i kada je dovršio namaz, vidio je nekoliko zaklanih kurbana, pa je rekao: "Ko je zaklao kurban prije namaza, neka sada zakolje drugi, a ako nije neka sada kolje u ime Allaha."
Čovjek koji kupi kurban, ali ga ne stigne zaklati u određeno vrijeme, pokloniće živoga kurbana ne¬kom siromašnom čovjeku ili će dati njegovu vrijed¬nost u novcu. Isto tako, ako se zavjetni kurban ne bi zaklao na vrijeme (ako je to vrijeme određeno u bilo koje doba godine), treba ga živoga pokloniti, ali se ne može njegova vrijednost podijeliti u novcu, a kur¬ban zadržati.
Osoba koja je obavezna zaklati kurban, ali ga ne mogne naći do pred akšam treći dan Bajrama, namijenjeni novac za kurbana podijeliće kao sadaku.
Način klanja kurbana
Ranije smo kazali da je kurban vrsta ibadeta, pa je stoga neophodno da onaj ko kolje kuban to lično uradi, kao i sve ostale vrste ibadeta.To je praksa Božijeg Poslanika, i on je lično klao kurban za sebe, porodicu i cijeli Ummet.
Džabir prenosi: "Kada bi Muhammed, a.s., klanjao bajram-namaz, tada bi proučio hutbu, odmah bi naredio da se dovedu njegovi kurbani, koje bi zaklao izgovarajući:
'U ime Allaha, Allah je najveći! Ovo je kurban za mene i za onog od mojih sljedbenika koji nije kurban zaklao."
Aiša, r.a., prenosi kako je Poslanik, a.s., klao kurban: "Muhammed, a.s., bi naredio da mu se dovede kurban na mjesto gdje će ga zaklati. Kada mu je doveden rogat ovan, crnih nogu
i ispod trbuha, crnih očiju, zatražio je da mu donesu oštar nož. Nakon toga bi povalio ovna i izgovarao: „U ime Allaha, Bože, Ti primi ovaj ibadet od Muhammeda, njegove porodice i svih sljedbenika."
Lijepo je prilikom klanja kurbanu povezati noge, povaliti ga na lijevu stranu i okrenuti prema Kibli, naoštriti nož i obazrivo postupati. Poslanik je govorio: "Allah je naredio da se čini dobročinstvo prema svakom i svačemu, ako se nečemu oduzima život, činite to na obazriv način, ako koljete kurban, koljite ga pažljivo. Naoštrite dobro svoje noževe, olakšajte kurbanu
i ne mučite ga." (Muslim)
Najbolje je da čovjek svojom rukom izvrši klanje, a ako nije vičan tom poslu ili se boji, to će povjeriti stručnoj i pobožnoj osobi. Svakako da će biti prisutan prilikom izvršavanja tog čina. Poslanik, a.s., rekao je kćerki Fatimi: "Idi i prisustvuj klanju svoga kurbana, sa svakom njegovom kapi krvi bit će ti oprošten svaki grijeh koji si počinila!"
Prilikom klanja treba paziti da se oštrim nožem presijeku dvije glavne krvne žile, dušnik i grkljan.
Ebu Davud prenosi da je Poslanik, a.s., prije klanja kurbana klanjao dva rekata nafila-namaza.
Podjela kurbanskog mesa
Kurbansko meso se ni u kom slučaju ne smije prodavati. Najbolji postupak je onaj koji je prepo¬ručio sam Muhamed a.s.: meso se razdijeli na tri jednaka dijela tako da se 1/3 podijeli siromasima, 1/3 rodbini, komšijama i prijateljima, a preostala tre¬ćina zadrži za sebe i svoju porodicu. Muhamed a.s. je obično meso svoga kurbana dijelio onima koji¬ma je najpotrebnije. Nakon što bi zaklao svoga kur¬bana, pozvao bi siromašne stanovnike Medine i re¬kao: "Kome treba neka odsiječe sebi koliko želi." Kurbansko meso se može podijeliti i nemuslimanu, posebno ako je komšija ili inače dobar prijatelj.
Kurban koji se kolje po oporuci (vasijet) mora se u cijelosti podijeliti ili ga uživo dati nekome da ga kod svoje kuće zakolje. Ako je kurban zaklan mrtvome, ali ne po oporuci nego po želji nasljed¬nika umrloga, onda sa mesom postupiti isto onako kao i sa mesom svoga kurbana.
Meso se mora u cijelosti podijeliti i od zavjetnog kurbana, kao i od mladunčeta koje kurban oteli ili ojanji prije klanja. Mladuče se može zaklati za¬jedno s kurbanom i sve meso podijeliti, ali se može i uživo dati nekom siromahu da ga za sebe hrani. Siromašne osobe koje kolju kurban, a imaju broj¬nu porodicu, mogu veći dio, pa i sve meso zadržati za svoje potrebe.
Allaha molimo da ukabuli naša dobra djela, da nas uputi da ih u ime Božije radimo i zarad Njegova zadovoljstva.
Gospodaru naš, daj da samo Tebi robujemo, na putu Tvom i u ime Tvoje se žrtvujemo, da nam djela budu iskrena i u ime Tvoje rađena.
Amin, ja Rabbel-alemin!