Ashabi Allahovog Poslanika, a.s., također su bili znatiželjni i nastojali su saznati kakva im nagrada pripada za žrtvovanje kurbana. Zeid ibn Erkam , r.a., kaže: “Ashabi Allahovog Poslanika, a.s., su rekli: ‘Šta su ovi kurbani?’ On reče: ‘To je sunnet vašeg oca Ibrahima, a.s.’ Rekoše: A šta mi imamo od toga, Allahov Poslaniče.’ On odgovori: ‘Za svaku dlaku dobro djelo.’ Rekoše: ‘Šta je sa vunom, Allahov Poslaniče.’ Reče: ‘Za svaku dlaku vune dobro djelo.’”
Svrha žrtvovanja kurbana
Žrtvovanje kurbana je ibadet koji vjernici izvršavaju jedanput godišnje za vrijeme Kurban-bajrama. Svaka obaveza koju je Uzvišeni Allah, dž.š., stavio pred nas ima svoju svrhu objašnjenu kroz Kur’an i Sunnet časnog Poslanka, a.s., a nama je da pokušamo onoliko koliko smo u mogućnosti da shvatimo Allahovu nakanu kako bismo navedeni ibadet obavljali s više ubjeđenja, sigurnosti i vjere.
Žrtvovanje kurbana dokaz je naše vjere u Allaha, dž.š., i ljubavi prema Njemu.
Žrtvovanje kurbana ima višestruko značenje i duboki smisao koji se postepeno otkriva pred onima koji ga traže:
1.
Kurbanom zahvaljujemo Allahu, dž.š., na blagodatima kojima nas je obasuo. Ovaj aspekt kurbana istaknut je Kur’anskim ajetom u kojem stoji: “Do Allaha neće doprijeti meso kurbana i krv njihova ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam je kurbane potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine!” Prema Šerijatu žrtvovanje kurbana je obaveza za muslimane koji imaju određeni dio imetka, nisab. Zbog toga Allah, dž.š., pozva vjernike da Mu se klanjem kurbana zahvale na blagodatima koje im je podario.
2. Kurban je otkup za nas i naše porodice kod Uzvišenog Allaha, dž.š. Kur’an u suri Es-Saffat od 99. do 113. ajeta kazuje pripovijest o Ibrahimu, a.s., i njegovom sinu Ismailu. Prema tom kazivanju Allah, dž.š., naredio je Ibrahimu da kao potvrdu svoje vjere žrtvuje sina Ismaila. Kada je Ibrahim položio sina na tle da ga žrtvuje, Allah, dž.š., ga je zovnuo i objavio mu da je zadatak ispunio, a za Ismaila je rečeno: “Kurbanom velikim ga iskupismo.” Žrtvovanje kurbana, kao što je to poznato, sunnet je Ibrahima, a.s., i kao takvo doprlo je do nas. Svrha Ibrahimovog, a. s., kurbana je otkup života njegovog sina Ismaila i to se nije promijenilo do danas. I mi sa svojim kurbanima otkupljujemo sebe i svoje porodice.
3. Žrtvovanje kurbana dokaz je naše vjere u Allaha, dž.š., i ljubavi prema Njemu. Allah traži od nas da dokažemo svoju vjeru, a jedan od načina jeste prinošenje žrtve. Ritual prinošenja žrtve iz ljubavi i počasti prema Bogu sastavni je dio svih religijskih zajednica na Zemlji. Kur’an nas podsjeća da su Ademovi sinovi, Kabil i Habil, prinosili žrtve Allahu, dž.š. Osim toga, Allah, dž. š., jasno u Kur’anu kaže: “Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana…” Ljudi su tokom povijesti izmijenili Allahove riječi, te su tako neki narodi, poput Feničana, prinosili ljudske žrtve da bi umilostivili svoje bogove. Sljedbenici objavljene Božije riječi, židovi i kršćani, također imaju ritual prinošenja žrtve. Stari Zavjet obiluje nizom kazivanja o obrednom žrtvovanju koje su jevreji činili da bi ublažili Božanski gnjev. U kršćanstvu je, sa Isusovim stradanjem i njegovom velikom žrtvom na križu, promijenjen smisao žrtve u odnosu na židovstvo. Žrtva sada ima duhovno značenje, pa svaki kršćanin može prinijeti sebe kao žrtvu za duhovno bogoštovanje i pomirenje. U islamu žrtvovanjem kurbana ispoljavamo svoju ljubav prema Allahu i čvrstu vjeru u Njega. Prinošenjem žrtve u danima Kurban-bajrama mi se približivamo Svemoćnom i iskazujemo svoju spremnost na žrtvu onoga što nam je milo.
4. Žrtvovanje materijalnih sredstava: zekata, sadake, sadakatul-fitra i kurbana direktno je povezano s oplemenjivanjem duše i izgrađivanjem pohvalnih svojstava: velikodušnosti, dobročinstva, plemenitosti i darežljivosti. Musliman se dijeljenjem kurbana uči da svoja materijalna dobra dijeli s drugima. Nezamislivo je da čovjek koji podijeli dvije trećine svog kurbana u dobrotvorne svrhe bude škrt i uskogrudan. Zbog toga je oplemenjivanje duše jedna od svrha klanja kurbana.
5. Klanje kurbana za vrijeme Bajrama povezano je sa islamskim ekonomskim programom po kojem se siromasi i potrebni za vrijeme blagdana opskrbljuju osnovnim sredstvima za život kako ne bi morali prositi. Dijeljenje imovine siromasima učvršćuje međuljudske odnose između bogatih i onih koji to nisu. Među njima se javlja ljubav, poštovanje i pouzdanje jednih u druge. Stoga klanje kurbana ima socijalni smisao i svrhu.
Vrijednost kurbana
Čovjek je zantiželjno biće i želi da zna kakve su posljedice njegovih dijela. Ashabi Allahovog Poslanika, a.s., također su bili znatiželjni i nastojali su saznati kakva im nagrada pripada za žrtvovanje kurbana. Zeid ibn Erkam , r.a., kaže: “Ashabi Allahovog Poslanika, a.s., su rekli: ‘Šta su ovi kurbani?’ On reče: ‘To je sunnet vašeg oca Ibrahima, a.s.’ Rekoše: A šta mi imamo od toga, Allahov Poslaniče.’ On odgovori: ‘Za svaku dlaku dobro djelo.’ Rekoše: ‘Šta je sa vunom, Allahov Poslaniče.’ Reče: ‘Za svaku dlaku vune dobro djelo.’” Žrtvovanje kurbana u danima Bajrama je Bogu najdraže djelo koje čovjek može učiniti. Aiša, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Allahu najdraže djelo koje čovjek uradi na dan Kurban-bajrama je žrtvovanje kurbana. Kurban će na Sudnjem danu doći sa svojim rogovima, papcima i runom. Krv kurbana stigne Allahu prije nego što padne na zemlju. Pa budite radosni zbog toga.” Konačno, žrtvovanjem kurbana brišu se grijesi vlasniku kurbana i njegovoj porodici. Allahov Poslanik, a.s., rekao je svojoj kćerki Fatimi: “Fatima, stani do svoga kurbana i posmatraj ga, jer prije nego što prva kap njegove krvi kane tebi ce biti oprošteni prijašnji grijesi." Ona upita: "Božiji Poslaniče, da li je to samo za nas ili za nas i druge muslimanime?" "Za nas i druge muslimane", odgovori Poslanik, a.s.
hfz. Elvir Duranović