Hvala Alahu dž.š., Gospodaru svjetova, koji nas je na pravi put uputio i muslimanima učinio, da se samo Njemu pokoravamo i samo od Njega pomoć tražimo. Neka je salavat i selam na najodabranijeg poslanika, Allahovog miljenika, Muhammeda a.s., na njegovu porodicu, ashabe, na naše uzprite šehide i sve vjernike do Sudnjeg dana.
Draga braćo i poštovane sestre! Ovo su dani svetog mjeseca Zul-hidžeta, mjeseca Hadždža, kurbana, tekbira i drugih ibadeta. Najvrijedniji dio ovog mjeseca su dani u kojima se obavlja hadždž i kolju kurbani. Danas ćemo se malo osvrnuti na smisao i značaj ibadeta u islamu. Prije svega pokušaćemo dati odgovor na pitanje šta je ibadet. Jedan od velikih islamskih učenjaka Ibni Tejmijje, za ibadet kaže: „ Sve ono što Allah voli i sa čime je zadovoljan je ibadet, bez razlike da li to bilo djelo ili riječ, bilo skriveno ili javno, bio to govor srca i jezika, bila to djela srca i udova, sve spomenuto je ibadet. Ibadet je izvršavanje Allahovih naredbi i čuvanje od Njegovih zabrana, tj. izvršavanje obaveza (farzova) i klonjenje od zabrana (harama). Namaz, zekat, post i hadž su vrste ibadeta. Namaz predstavlja vrstu srčanih djela istovremeno kao i djela udova. Srčano djelo je iskrenost u obavljanju namaza radi Allaha dž.š. s jedne strane, a s druge strane djelo jezika kroz učenje Kur'ana, veličanje Allaha (tekbiri) kao i izgovaranje tehlila (la ilahe illallah) i td. Zekat je takođe materijalno davanje ali je glavni poticaj tog davanja čvrsta vjera, post je sustezanje od prohtjeva sa nijetom da se postigne Allahovo zadovoljstvo. Hadž, istinit govor, izvršavanje emaneta, poslušnost roditeljima, održavanje rodbinskih veza, pridržavanje ugovora, naređivanje dobra, odvraćanje zla, sve su to vrste ibadeta. Dobročinstvo prema: roditeljima, rođacima, komšijama, siromasima i svim a koji su u nevolji pa i životinjama je ibadet. Upućivanje dove Allahu je ibadet, zikr, učenje Kur'ana itd. Ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku je srčani ibadet, traženje pomoći od Allaha dž.š., oslonac na Njega, iskrenost u vjeri, strpljivost, nada u Allahovu milost, strah od Njegove kazne, sve su to vrste ibadeta. Možemo reći da ibadet obuhvata sve ono sa čime je došao šerijat, šta je šerijat naredio ili zabranio, bez obzira na to da li se radi o djelima jezika, ruku, nogu, ili djelima srca.
Draga braćo i poštovane sestre! Cilj ljudskog života na Zemlji je ibadet odnosno pokornost njegovom Stvoritelju. Allah dž.š. u suri Ez-Zarijat, 56. ajet Kaže:
الاليعبدون والإنس الجنّ وماخلقت
“Džinne i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju (ibadet čine).”
المسلمين واناأول امرت وبذلك له لاشريك العالمين ربّ لله ومماتى ومحياى ونسكى صلاتى انّ قل
“Reci: "Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je naređeno i ja sam prvi musliman.” (El-Ena’m, 162. i 163.)
Prva svrha i smisao naših ibadeta mora biti težnja ka Allahovom zadovoljstvu, očišćena od primjesa bilo kakvog širka, odnosno težnje da se uz to postigne i neki drugi cilj, da se ugodi nekom drugom, stekne njegovo povjerenje ili ostvari neka materijalna korist. Širk je otrov koji dobro djelo pretvara u njegovu suprotnost, pa mušrik umjesto nagrade od Allaha dž.š. za takvo djelo dobija Njegovu srdžbu.
Svi ljudi su dužni da se pokoravaju jedino svome Gospodaru, Allahu dž.š.:
“O ljudi, klanjajte se Gospodaru svome, koji je stvorio vas i one prije vas, da biste se kazne sačuvali.” (El-Bekare, 21)
Krajnji cilj Šerijata je: “Pribavljanje koristi i otklanjanje štete” – , pa zato pokornost Stvoritelju znači: u potpunosti ostvariti sve ono što je korisno za ljudski život, a u isto vrijeme sačuvati se svega onoga što je po ljudski život štetno:
“Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i, doista, ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili.” (En-Nahl, 97)
“A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživjeti.” (Taha, 124)
Braćo i sestre! Allah dž.š., naš Stvoritelj, najbolje zna šta je za čovjeka i ljudsku zajednicu dobro a šta štetno.Tako nam Allah dž.š. u Kur’anu kaže:
“Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! – Ne volite nešto, a ono može biti dobro za vas; nešto volite, a ono ispadne zlo po vas. – Allah zna, a vi ne znate.” (El-Bekare, 216)
“A kako i nebi znao Onaj koji stvara, Onaj koji sve potanko zna, koji je o svemu obaviješten.” (El-Mulk, 14)
Svaki propisani farz je koristan ljudima a svaki haram vodi ljude u propast. Namaz, post, zekat, hadždž i sve druge što nam je u islamu naređeno ili preporučeno je korisno za naše duše ali i za naša tijela, to je dokazano kroz historiju. Na drugoj strani: alkohol, droga, prostitucija, homoseksualizam i drugi grijesi vode u propast ljude i na ovom i na budućem svijetu.
Vrijednosti i smisao nekih ibadeta u Islamu:
Učenje Kur’ana
Poslanik je rekao:
„Učite Kur'an, jer će on doći na Sudnjem danu da se zauzima (šefaat čini) za svoje učače.“ (Muslim)
„Najbolji među vama je onaj koji Kur'an nauči, a zatim njemu druge poučava.“ (Buhari)
„Onaj ko vješto uči Kur'an, bit će u društvu sa pisarima (melekima) časnim i čestitim, a ko ga uči zamuckujući i s poteškoćom, imat će dvije nagrade.“ (Muttefekun alejhi)
„Ko prouči jedan harf – slovo iz Allahove Knjige (Kur'ana), imat će nagradu, a nagrada se desetorostruko uvećava. Ja ne kažem da je „Elif Lam-Mim“ harf, nego „Elif“ je harf, „Lam“ je harf i „Mim“ je harf.“ (Tirmizi, Hasen-sahih)
„Ne činite vaše kuće grobovima (ne učeći i ne klanjajući u njima), jer šejtan zaista bježi od kuće u kojoj se uči Suretul-Bekare.“ (Muslim)
Učač Kur’ana zna da su to riječi Svevišnjeg, potsjeća se na Njegove naredbe i zabrane, pa naredbe izvršava a zabrana se kloni. Kur’an je utjeha učaču u nevolji i drug u samoći na ovom svijetu i na ahiretu.
Namaz
Pripremajući se za namz uzimamo abdest i na taj način čistimo svoja tijela, ali čisteći pojedine dijelove tijela, imamo na umu i grijehe koje ti dijelovi tijela mogu počiniti pa se čistimo i klonomo i od tih djela.
Obavljajući namaz svaki dan, pet puta uspostavljamo vezu sa svojim Gospodarom, svjesni Njegove Sveprisutnosti i naše nemogućnosti da bilo šta sakrijemo od Njega, ali na taj način iskazujemo i svoju zahvalnost Njemu na svemu što nam je darovao. Te veza nam daje dodatnu snagu pa svaki problem koji se pojavi pred nama u životu na ovom svijetu lahko rješavamo uz Njegovu pomoć. Sa redovnim obavljanjem namaza nema beznađa i osjećaja izgubljenosti i otuđenosti. Sa namazom nikada niste sami, uz vas je uvijek Onaj koji je najmoćniji, koji upravlja cijelim svemirom, koji smrt i život daje, koji vjernicima pomaže i na ovom svijetu i na ahiretu.
Allah dž.š. u suri E-Mu’minun, 1. i 2. ajet kaže:
خاشعون صلاتهم فى هم الّذين المؤمنون قدافلح
„Ono što žele – vjernici će postići, oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju,“ a u nastavku u 9.,10. i 11. ajetu kaže „...i koji molitve svoje na vrijeme obavljaju, - oni su dostojni nasljednici, koji će džennet naslijediti, oni će u njemu vječno boraviti.
Namaz je i preventiva za naše odustajanje od ružnih i nevaljalih djela, jer nas svaki dan, pet puta potsjeća na susret sa Allahom dž.š. na Sudnjem danu i odgovornost za djela. Allah dž.š u suri El-A’nkebut, 45. ajet kaže: افخشآءوالمنكر عن تنهى الصلاة إنّ الصلاة اقم
„ Klanjaj namaz, zaista namaz odvraća od ružnih i nevaljalih djela“.
Zekat
Davanjem zekata čistimo svoj imetak od haram-zarade, koja je uz sav naš trud i zalaganje da ne dođe do toga ipak pomiješala se sa halal-zaradom. Ujedno kroz zekat čistimo svoje duše od sebičnosti, škrtosti i gramzivosti. Allah dž.š. kaže: „Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih sigurno smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna.“ (Et-Tevbe, 103)
Sa zekatom pomažemo siromašne i olakšavamo im život na ovom svijetu. Allah dž.š. u suri Et-Tevbe, 60. ajet kaže:
„Zekat pripada siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! -–A Allah sve zna i mudar je.“
Poslanik, a.s. je nagovijestio bolnu patnju svima onima koji ne budu davali zekat. U jednom od hadisa je rekao:“Kome Allah bude dao imetak, pa na njega ne bude davao zekat, na Sudnjem danu će mu se taj imetak pretvoriti u zmiju, bez dlaka na glavi, sa dvjema crnim mrljama iznad očiju, koja će ga daviti. Uzet će ga za krajeve usta i reći mu: 'Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje blago!'..“ Potom je Poslanik, a.s., proučio sljedeći ajet:„Neka oni koji škrtare u onome što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu biće im o vratu obješeno ono čime su škrtarili, a Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.“ (Ali I’mran, 180)
Kurban
Svrha kurbana kao i zekata je pomoć siromašnim ali i međusobno zbližavanje rođaka, komšija i prijatelja, ali i dokaz spremnosti na žrtvu u ime Allaha dž.š.
Hadždž
Hadždž ima veoma značajnu funkciju u međusobnom upoznavanju muslimanskih naroda i razmjeni interesa i mišljenja vezanih za njihovu sudbinu i na ovom i na budućem svijetu. Hadždž, kao najveći skup muslimana, pokazuje jedinstvo islamskog ummeta i jednakosti među ljudima. Na hadždžu se muslimani ne dijele na mezhebe, šije i sunije, vehabije i derviše, već zajednički, bez uplitanja politike i političara, predano se mole svome Gospodaru, želeći Njegovu nagradu i zadovoljstvo.
Molim Allaha dž.š. da nam podari Svoju milost i svoj oprost, da nam omili i’badete, da očisti naša srca od svih vrsta širka i drugih prljavštinja, da samo Njemu robujemo i samo od Njega pomoć tražimo, da nas spasi od vatre i u Džennet uvede.
Nurija ef. Čikarić
