Dva zadnja mjeseca u hidžretskom islamskom kalendaru; zul-ka’de i zul-hidždže, dva su mjeseca u kojima se obavljaju zadnje i najmanje pripreme za kurban i hadždž, u kojima, buduče hadžije, odlaze i obavljaju svoju petu islamsku dužnost. U danjašnjoj hutbi, uz Allahovu pomoć, govorimo o hadždžu i njegovim vjerskim i drugim aspektima.
Hadždž – ibadet koji objedinjuje brojne druge ibadete.
Nekad davno, Allah, dž.š., naredio je Ibrahimu, a.s.: وَأَذِّن فِي النَّاسِ بِالْحَجِّ يَأْتُوكَ رِجَالًا وَعَلَى كُلِّ ضَامِرٍ يَأْتِينَ مِن كُلِّ فَجٍّ عَمِيقٍ „I oglasi ljudima hadždž! - dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih…,“ (El-Hadž, 27)
Komentatori Kur'ana, Ibn-Džerir, Ibn-Kesir i drugi prenose predaju od Ibn-Abasa, r.a., da je Ibrahim, a. s., kad je dobio naredbu od Allaha da oglasi ljudima hadždž, rekao:„O Gospodaru, kako da pozovem ljude kad moj glas ne može doprijeti do njih?“Pa mu je rečeno: „Pozovi, a Naše je da dostavimo!“ Pa se popeo - neki kažu na kamen, neki na stijenu, neki na Saffu - i povikao: „O ljudi, vaš Gospodar je odredio Sebi - Hram, pa ga posjećujte!“ Predaja kaže da je glas odzvanjao planinama dok nije došao nakraj Zemlje. Čuli su ga i oni što su bili u matericama i u kičmama. Odazvali su mu se i drvo i kamen i zemlja i svi oni kojima je Allah propisao da obave hadždž do Sudnjeg dana...
Hadždž je jedan od ruknova islama.
U hadždžu kao jednom od ruknova islama Allah dž.š., sabrao je brojne ibadete, kao one koji se čine imetkom, govorom i djelom. Hadždž i njegovo vrijeme u sebi sadrži svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed, a.s., Njegov rob i poslanik, što je najveći rukn islama. U sebi sadrži obavljanje namaza i djeljenje imetka, pozivanje na dobro i odvraćanje od zla, sabur, milost, suosjećajnost, borbu protiv svojih strasti, čuvanje od grijeha.
Hadždž je jedan od najvećih Allahovih znakova da je ono sa čime je došao Muhammed, a.s., istinita vjera. Jer, zamislite, koja to snaga može na jednom mjestu svake godine sakupiti onoliki broj ljudi koji dođu iz svih mjesta, svih boja kože, iz svih društvenih slojeva?! Tu dolaze ljudi dobrovoljno, srca punih ljubavi, drage su im sve nevolje koje ih na tom putu snađu, raduju se što ostavljaju porodicu i prijatelje, jer znaju da su trenuci provedeni na hadždžu najbolji trenuci njihova života.
Hadždž je, dakle, jedan od pet temelja islama, obaveza kojim smo zaduženi jednom u životu i koja je propisana u Casnome Kur'anu. U suri El-Bekare, 196. ajetom, Allah dž.š., kaže: وَأَتِمُّواْ الْحَجَّ وَالْعُمْرَةَ لِلّهِ فَإِنْ أُحْصِرْتُمْ فَمَا اسْتَيْسَرَ مِنَ الْهَدْيِ „Hadž i umru radi Allaha izvršavajte!“ Na drugom mjestu kaže: وَلِلّهِ عَلَى النَّاسِ حِجُّ الْبَيْتِ مَنِ اسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلاً وَمَن كَفَرَ فَإِنَّ الله غَنِيٌّ عَنِ الْعَالَمِينَ „Izvršavati hadž dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.“ (Ali-Imran, 97)
Znače, svaki musliman i muslimanka, dužni su odazvati se na Allahov poziv i obaviti hadž. Za hadž nisu šart (uslov) godine, već sposobnost za putovanje. Sa ovom obavezom ne treba oklijevati i odgađati je, na što nas upozorava i Muhammed, a.s, riječima: „Ko namjerava izvršiti dužnost hadža (a ima mogućnost da to učini ) neka požuri (dok se nije pojavio razlog koji će ga spriječiti).“ (Ahmed, Ebu Davud, Hakim i dr.)
Vrijeme i mjesto obavljanja hadža
Allah, dž.š, kaže: الْحَجُّ أَشْهُرٌ مَّعْلُومَاتٌ „Hadž je u određenim mjesecima.“ (El-Bekare 197). Ti mjeseci su ševal, zul-kade i zul-hidže. To je vrijeme priprema i odlaska na hadž. Obredi hadža obavljaju se u prvoj polovini mjeseca zul-hidžeta. Dakle, vrijeme hadža je tačno precizirano. Što se tiče umre, koja je poseban ibadet, ona se može obaviti u svako doba godine.
Hadž se obavlja u Meki u Saudijskoj Arabiji i okolini Meke na Arefatu, Muzdelifi i Mini. Oko Kabe (Bejtullaha) obavlja se tavaf (obilazak), sa’j (hod) je između Safe i Merve, 9. zul-hidžeta hadžije su obavezno na Arefatu, naveče uoči Bajrama je noćenje na Muzdelifi, a na Mini se bacaju kamenčići, kolju kurbani, brije ili šiša glava itd.
U Haremu Meke je Kaba – Bejtullah, prvi hram-džamija izgrađen na zemlji. U Kur'anu se kaže: „Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Meki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.“ (Ali-Imran, 96). Allah je htio da Kaba bude u Meki, i ona je centar svijeta, prije svega islamskog svijeta. Prema Kabi se okrećemo kada klanjamo namaz, oko Kabe obilazimo kada činimo tavaf – obred hadža.
Fadileti, vrijednosti hadždža
Kolike su vrijednosti ispravno obavljenog i od Allaha, dž.š, primljenog hadža vidimo u brojnim hadisima: „Upitan je Allahov Poslanik: Koje je najbolje djelo? On odgovori: Vjera u Allaha i Njegova Poslanika. A koje je sljedeće? On reče: Borba na Allahovom putu-džihad. A koje je onda? On odgovori: Ispravno obavljen i primljen hadž.“ (Buhari i Muslim)
„Zajedno izvršite hadž i umru, jer ova dva ibadeta otklanjaju siromaštvo i grijehe, kao što vatra odstranjuje hrđu sa gvožđa i prečišćava zlato i srebro. Za hadž mebrur (tj. pravilno i potpuno izvršen hadž) nema druge nagrade osim Dženneta.“ (Nesai i Tirmizi)
„Džihad starijih (iznemoglih), maloljetnih, slabih i žena je hadž i umra.“(Nesai)
„Ko obavi hadž u ime Allaha i ne bude (u vrijeme hadža) imao polni odnos sa suprugom, niti učinio neki grijeh, vratiće se (svojoj kući bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila.“ (Buhari i Muslim)
Vidimo i razumijemo iz ovih plemenitih izjava Poslanika Muhammeda a.s, kolike su, zapravo vrijednosti i fadileti hadža, ispravno obavljenog hadža, u Ime Allaha, bez primjese dunjalučkog efekta.
Mudrosti i ciljevi hadža
Kao i u svim drugim ibadetima i sa ovim, cilj je prije svega i iznad svega, postici, uz iskren nijjet, zadovoljstvo Uzvišenog Allaha dž.š, Allah Uzvišeni je rekao: „I nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.“ (Ali-Imran, 133)
S druge, pak, strane, od Allahove neizmjerne milosti i mudrosti je to što je propisao ibadete kojima se čisti duša. Propisao je razne ibadete: namaz, post, zekat, hadždž i druge, da se njima upotpuni odgoj čovjeka i očisti od svake prljavštine. Rekao je Uzvišeni Allah: „Allah ne želi da vam pričini poteškoće, već želi da vas učini čistim i da vam blagodat Svoju upotpuni...“ (El Maide, 6)
Za kraj: Rekli smo da je hadždž je i tjelesni i finansijski ibadet. Ibadet u kome su sabrani mnogi drugi ibadeti. To je naporan i težak put. To je zivotni put i kruna dobrih djela – poslušnosti i odanosti Allahu Uzvišenom. Dakle, za čestito obavljen hadždž potreban je iskren nijjet, halal imetak, zaštita od bestidnosti, griješenja i nespotrebne diskusije.
Hadž nije radi titule, da nas neko zove hadžija, ali hadžija treba da je uzor drugima iautoritet u svojoj sredini. Hadž nije radi trgovine, mada trgovina nije zabranjena, ali hedijekoje se donesu sa hadža posebno su mile i drage. Hadž nije turizam, ali na tom putuprolazimo kroz najljepša mjesta i naselja i boravimo u najčasnijim – svetim mjestima. gdjese okupljaju samo muslimani
Odazovimo se pozivu Allaha dž.š! Čuvajmo svoj hadž i njegove hurmete i berekete!Ovogodišnjim i budućim hadžijama želimo hadž-mebrur i makbul, tj. ispravno obavljen iod Allaha, dž.š, primljen hadž. Donesimo iskren nijjet za hadždž i radimo na pripremama da ga obavimo što prije, ako Bog da.
Priredio: Mirsad ef. Mumić