HIDŽRA

HIDŽRA

Hidžretska godina se računa od jednog važnog događaja koji se desio u historiji islama. Taj događaj je hidžra - seoba muslimana iz Mekke u Medinu. Samo određivanje tog datuma nije praksa Allahovog Poslanika, a.s., nego hazreti Omera koji je 16 godina nakon te hidžre kao halifa - vladar islamske države odredio da se od hidžre računa muslimanski kalendar, tj. od 622. godine po Isau. Znači, od tada do danas proslo je 1433 godina.

U susret hidžri - najvećem događaju u povjesti islama pa i čovječanstva, u današnjoj predavanju govorimo, uz Allahovu pomoc, o jednom mirazu hidžre - bratimljenju ljudi na univerzalnim principima vjere s osvrtom na naše današnje stanje i ponašanje.

Prema općem mišljenju većine muslimana, najveće vrijednosti i mirazi hidžre su:

1. Sam dogadžaj hidžre kada Muahamed a.s., i ashabi napuštaju sve što imaju u dunjalučkom pogledu da bi sačuvali vjeru.

2. Gradnja Poslanikove a.s, džamije u gradu Medini - Medineti Resulillahi,

3. Bratimljenju ljudi na univerzalnim principima vjere u jednog Boga i

4. Pisanje prvog Ustava (u povjesti ljudskog roda) u kojem se definira Ummet i reguliraju odnosi u složenom medinskom društvu.

Nas, danas, najviše interesuje bratimljenje i sloga među muslimanima

Dakle, odmah po dolasku u Medinu, Muhammed a.s., je izvršio bratimljenje među muslimanima, kako ne bi došlo do podjela po bilo kojoj osnovi, kojima su ljudi i tada kao i danas skloni. Svakom muslimanu je određen brat po vjeri. Mnogi su se odricali polovine svoga imetka u korist svoga pobratima, čak su se u početku međusobno i naslijeđivali, da bi potom prednost bila data krvnom srodstvu.

U slucaju hidžre, vjera - iman u Allaha dž.š., i bratstvo medju muslimanima su bila dva najznačajnija faktora u konstituisanju prve islamske zajednice, odnosno države u Medini. Bratimljenje izmedju ensarija i muhadžira je bilo najbolji praktičan primjer ummetu, na putu prenošenja i življenja islama.

- "Allah je zadovoljan prvim muslimanima muhadžirima i en­sarijama, i svima onima koji ih slijede dobra djela čineći, a i oni su zadovoljni njime, za njih je On pripremio dže­netske bašče, kroz koje će rijeke teći i oni će vječno i zauvjek u njima boraviti. To je veliki uspjeh." (Et-Tewbe,100)

Allahov Poslanik a.s., i njegovi ashabi su bili u svojim životima odani načelima vjere i međusobno milostivi i solidarni. O tome Allah dž.š., u posljednjem ajetu sure Feth kaže:

"Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni medju sobom..." (El-Feth, 29)

Zato Muhamed a.s., kaže: "Najbolji musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku si­gurni drugi muslimani, a najbolji vjernik je onaj koji je najljepše naravi, najbolji muhadžir je onaj koji se čuva Al­lahovih zabrana, harama, a najveći borac-mudžahid je onaj koji se bori protiv svojih strasti u ime Uzvišenog Allaha." (Hadis prenosi Taberani od Ibn Omera)

Gdje smo mi i kakvo je naše stanje?

Allah dž.š., u 10. ajetu sure Hudžurat kaže:

 „Vjernici su uistinu braća, zato pomirite vasa dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala." (El-Hudžurat, 10)

Muslimani u vjeri imaju određena prava i dužnosti medju sobom. Obaveza muslimana prema muslimanu je da o njemu lijepo misli, da ga poštuje i pomaže ako je u mogućnosti. Muslimanu nije dozvoljeno da se nepristojno, oholo ponaša i da se udaljuje od muslimana.

Ukoliko dodje do nekih nesporazuma muslimani su dužni imati razumjevanja i nastojati riješiti nastale nesporazume na najpažljiviji način. Dužnost je i drugih musliman da im u tome pomognu, da ih izmire. Dakle, ne smiju se međusobno prepirati, jer to biva uzrokom njihova slabljenja. Allah dž.š., kaze: "Nema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada traže da se milostinja udjeljuje ili da se dobra dijela čine ili da se uspostavlja sloga među ljudima. A ko to čini iz želje da Allahovu naklonost stekne Mi ćemo mu, sigurno, veliku nagradu dati." (En-Nisa, 114)

Muhamed a.s. je rekao: „La jehilu liredzuli en jehdzure ehahu fevka selaseti ejjam... - Nije dozvoljeno čovjeku da ne govori sa svojim bratom više od tri dana, niti im je dopušteno da okreću lice jedan od drugog kada se susretnu. Od njih dvojice bolji je (vjernik) onaj koji prvi nazove selam." (Ebu Davud) i

„Svakog ponediljka i četvrtka, poslovi vjernika se nude Allahu. Allah oprašta svim ljudima njihove grijehe osim onima koji čine širk i onome koji ne govori s bratom muslimanom..." (Muslim)

Imajuci u vidu opasnost ovog grijeha, Poslanik a.s. je preporučio ljudima da jedan drugog pomiruju i on sam je mirio zavađene i rekao: „ - Najbolja sadaka je izmiriti zavađene." (Buhari)

Iako je laž veliki grijeh, Poslanik a.s., ga je dozvolio u fazi pomirenja zavađenih ljudi. Pa je rekao: " - "Pomirite zavadzene pa makar se pritome posluzili i laznom izjavom."(Dzamiussagir)

Prenosi Ebu Hurejre r.a., da je Poslanik a.s., rekao: "Nemojte jedni drugima zaviditi, nemojte se međusobno nedmetati, nemojte se međusobno mrziti, nemojte jedni drugima okretati leđa, nemojte kupovati prodatu robu; budite Allahovi robovi braća! Musliman je muslimanu brat, ne čni mu nepravdu, ne ostavlja ga niti ga ponižava. Takvaluk je ovdje, pokazujući na svoja prsa, tri puta. Dovoljno je čovjeku muslimanu grijeha, da mrzi svoga brata muslimana. Svaki musliman je drugom muslimanu svet: njegova krv, imetak i čast!" (Muslim)

Abdullah ibn Omer r.a. prenosi da je Poslanik a.s., rekao: "Musliman je muslimanu brat, neće mu učiniti nasilje, niti će ga izdati; Ko bude na pomoći svome bratu, Allah će biti njemu na pomoći; Ko od muslimana otkloni neku nevolju, Allah će od njega otkloniti nevolju od nevolja na Sudnjem danu i ko zaštiti muslimana (sakrije njegovu sramotu) Allah će pokriti njegovu sramotu na Sudnjem danu!" (Buharija)

Ako medju vjernicima imaju odredjene nesuglasice, one se u ime Allaha dž.š., moraju usaglasiti i prevazici. Mnogi nam rade o glavi! Mi trebali paziti i pomagati jedni druge, kao sto se braća pomažu.

Sumirajući spomenuto izvlačimo pouke iz hidžre: Muslimani moraju živjeti kao prava braća. Muslimani moraju jedan drugog nesebično pomagati i voljeti se samo radi Allaha dž.š. Opći interesi imaju prednost pred pojedinač­nim interesima. Uvijek se čvrsto pouzdavati u Allaha, dž.š., kao što su se pouzdavali i prvi muslimani, pošteno raditi, strpljivo podnositi sve životne tegobe, miriti zavađene, dijeliti od svog imetka onima kojima je to potrebno, boriti se protiv svih zala i u svemu po­stupati prema načelima Časnog Kur'ana i Sunneta Poslanika a.s.

Mehmed ef. Šahmanović