Kurban - vjerski i socijalni aspekti
Hvala Allahu, Gospodaru, svjetova, Vladaru Sudnjega dana, na nimetima i blagodatma kojima nas daruje. Salavat i selam na Allahova Poslanika, njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.
Poštovani vjernici islama,
U danjašnjoj hutbi,(emisiji) uz Allahoviu dž.š., pomoć, govorimo o kurbanu, njegovom vjerskom (moralnom) i socijalnom (humanitarnom) aspektu.
U prošloj hutbi(emisiji) smo govorili o Ibrahimu a.s., i njegovu sinu Ismailu a.s., - Allahovim odabranim poslanicima koji su, prolazeci kroz teška zivotna iskušenja i ispite, zapravo, ustanovili instituciju kurbana, posebnog zrtovanja u Ime Allaha, a na dunjalucku i ahiretsku dobrobit ljudi, vjernika.
To nam, u ovom kontekstu, poslužuje kao historijski osvrt na temelju glavnog izvora u islamu - Kur'ana ali i odlican uvod u današnju hutbu i susret kurban-bajramu.
Allahu dž.š., kaze u suri Hadždž, u 34.ajetu: "Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje..." (Hadždž, 34)
Kada je propisano klanje kurbana
Kurban je propisan druge godine po hidžri, kao i zekat i oba bajram namaza. Njegovu utemeljenost nalazimo u Kur'anu, sunnetu i idžma‘u. Klanje kurbana takođje spada u djela kojima se približava Allahu dž.š., i pokazuje spremnost na materijalnu žrtvu, solidarnost i razumjevanje sa svim ljudima, posebno komšijama muslimanima i muslimankama, uzom i širom rodbinom.
Allah dž.š., u Suri "Kevser", kaže:
"Mi smo ti uistinu, mnogo dobra dali, zato namaz radi Allaha klanjaj i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno će on bez pomena ostati!" (El-Kevser, 1-3) Dakle, prema stanovištu nase - hanefijske pravne škole (mezheba) klanje kurbana spada u drugostepene vjerske duznosti - vadžibe.
Smisao i svrha klanja kurbana
Sama riječ 'kurban' izvedena je iz glagola 'karrebe', koji znaci 'pribliziti se'. Ovim nazivom Allah dž.š., odredzuje smisao i cilj klanja kurbana - pribliziti se Allahu dž.š., Njegovoj milosti, oprostu i zaštiti. Allahu nije potreban kurban, meso ili krv. On je neovisan od toga. On od nas zeli bogobojaznost, pokornost i blizinu Njemu Uzvišenom. Samo je takav kurban valjan kod Allaha dž.š. i samo od takvih, bogobojaznih kurban ce biti primljen.
Svrha klanja kurbana je iskazivanje odanosti i spremnosti na žrtve u Ime Allaha. Krv kurbana čuva našu krv i krv naše djece, potomaka - onako kako je kurban sačuvao Ismaila a.s., i njeg. krv.
Mudrost izvršavanja ovog propisa jeste u tome da se čovjek nauci žrtvovati na putu svoje vjere, zajednice i domovine, za dobro svih ljudi. Kasnije, svaka druga žrtva zivota, ne predstavlja poteškocu.
Ko je dužan zaklati kurban
Prema šeriatskim propisima - svaki musliman i muslimanka koji u vrijeme prva tri dana kurban bajrama budu posjedovali preko svojih kucnih potreba imovinu - bilo koje vrste - cija vrijednost odgovara nisabu srebra, 641,5 grama tj. koja imovina iznosi ca 1390 kruna - dužni su zaklati kurban.
Ashab Ebu Hurejre veli da je Allahov poslanik Muhamed a.s., za one koji imaju mogučnost da zakolju kurban a neče, rekao: "Ko je u mogucnosti zaklati kurban, pa ga ne zakolje, nek se ne približava nasoj musalli (mjestu gdje se zajednicki klanja bajram namaz)."
Šta se može prinjeti kao kurban
Kao kurban se može prinijeti krupna i sitna stoka, kao i kamile. Kurban je propisan riječima Uzviš enog: "Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji..." (El-Kevser, 1-2)
„A kamile smo vam učinili jednim od Allahovih obreda hadždža, i vi od njih imate koristi; zato spominjite Allahovo ime kada budu u redove poređane; a kad padnu na zemlju, jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili." (Hadždž, 36) Zahtjeva se da kurban bude uhranjen, zdrav i bez tjelesnih mahana.
Vrijeme klanja kurbana
Njegovo vrijeme se najbolje razumije iz ovog hadisa Muhamed a.s.: "Prvo što čemo na bajram uraditi je da klanjamo bajram namaz, a zatim cemo se vratiti kucama i zaklati kurban." Znaci, kurban se nemoze zaklati prije ili poslije bajrama. Muhamed a.s., je rekao: "Ko zakolje kurban prije nego se klanja bajram namaz to je samo njemu (tj. kao da je zaklao samo radi mesa obicnu zivotinju)." (Buharija) Dakle, vrijeme kurbana je u danima tekbiri-tešrika tj. od 10. do 13-og dana zul-hidzdzeta.
Nagrada za kurban
Allah dž.š., preko Poslanika a.s. obečava: "Vlasnik kurbana ima dobro djelo za svaku dlaku kurbana." (Tirmizi), "O ljudi koljite kurban i racunajte na nagradu za njegovu krv, jer zaista kurbanska krv, iako pada na zemlju, čuva se kod Mocnog i Uzvišenog Allaha." (Taberi),
"Najbolji posao koji čovjek može za vrijeme Kurban-bajrama uradit - veci i Allahu najdraži posao - jeste pustanje krvi svome kurbanu. On ce mu (kurban) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu prije nego sto padne prva kap krvi na zemlji. Pa uljepšavajte svoje poslove kurbanom." (Buhari, Muslim)
Sve navedeno ukazuje ne vjersku, pa i moralnu dimenziju kurbana. Ali, ne samo to! Klanje kurbana ima drugu, socijalnu, solidarnu, humanitarnu dimenziju. Ona se ogleda u nahranjivanju siromaha djelom kurbanskog mesa a povodom Bajrama. Dakle, dio kurbana se (po mogučnosti što veci dio, ali sunnet je bar jedna trecina) dijeli susjedima, muslimanima, i/li nemuslimanima. Ovdje ne treba zaboraviti, ovaj socijalni aspekt, pa ni ekonomski, koji se postižu i učvrščuje u danima bajrama, znaći, uspostavljanjem sloge i harmonije u medjuljudskim odnosima.
Zakljucak: Kurban je jedan od islamskih dužnosti propisan Kur'anom i sunnetom. Kurban je bio i ostao simbol poslušnosti, zahvalnosti i zrtve onoga što je najmilije, od čega se teško razdvaja.
Molimo Uzvišenog Allaha, dželle šanuhu, da nam pruži svoju pomoć u svakoj vrsti posla za dobrobit islama i muslimana, te da nam i ovu akciju upiše u naša dobra i korisna djela, a naše kurbane primi kao našu iskrenu spremnost na pomoć i žrtvu u ime Allaha, dželle šanuhu. Amin!
Mirsad ef. Mumic