KURBAN
Hvala Allahu dž.š. koji nas učini sljedbenicima Njegova prijatelja Ibrahima i miljenika Muhameda a.s. Uzvišeni Allah dž.š. u Mudroj Knjizi kaže: ” Do Allaha neće doprijeti kurbansko meso niti krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša.” (Sura Hadždž, 37.) Kurban kao i ostali ibadeti ima svoje propise od kojih su najznačajniji sljedeći:
Kurban je klanje određene životinje u tačno određeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu dž.š.
Propisan je druge godine po hidžri, kao i zekat i bajram namazi. Utemeljen je Kur'anom, Sunetom i Idžmaom (konsenzusom) svih muslimana, evo nekih od dokaza toga:
Kur'an:” Zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji.” (Sura Kevser,3.)
Sunet: ”Najbolji posao koji čovjek može za vrijeme kurbanskog Bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraže djelo Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu “ (Buhari i Muslim)
Kurban kao ibadet je sam po sebi opšteprihvaćen među svim muslimanima i u svim vremenima. Smisao (hikmet) kurbana je: Zahvalnost Gospodaru na mnogobrojnim Blagodatima, a posebno blagodati života i zdravlja i što nam iz godine u godinu daje priliku otkupa za učinjene grijehe. Važno je napomenuti kako je kurban poseban ibadet te da plačena sadaka u vrijednosti kurbana ne može zamjeniti prinošenje žrtve kurbana.
Kurban je vadžib (stoga dužnost) svakog slobodnog, imučnog muslimana koji nije musafir na dan Kurban bajrama (El hidaje fi šerh bidajetil mubteda, 2/354). Dokaz tome su Resulullahove s.a.v.s. rijeći: "Ko ima mogučnosti da zakolje kurban pa ga ne zakolje, neka se ne približava našoj musali (mjesto gdje se klanja Bajram namaz)" – Subulu sselam, 4/178, hadis 1265.
3. Uvjeti (šartovi) valjanosti kurbana:
Uvjeti da bi kurban bio vadžib:
- Mogućnost (kudret) osobe da ga kupi ili posjeduje.
- Uvjeti da bi životinja mogla biti kurban: Sačuvanost od mahana koje obićno štete po zdravlje životinje ili utiču na kvalitet i kolićinu mesa. Resulullah savs kaže: ”Četvero ne može biti kurban: životinja jasne čoravosti, bolesna očitom bolešču, sakata vidljivom mahanom i iznemogla i neuhranjena životinja
Kurban koji od uhranjenosti ne bi mogao stajati je valjan kurban. Najbolji kurban je kurban bez ikakvih mahana.
Uvjeti osobe koja je dužna zaklati kurban:
Da je ta osoba:
- musliman,
- slobodna,
- punoljetna,
- razumna,
- imučna,
- mukim (da nije musafir),
- da to ćini sa nijetom kurbana, to jeste da svi koji učestvuju u kurbanu imaju isključivo nijet kurbanske krvi i mesa. Tako, ako bi učestvovalo 7 osoba od kojih samo jedna od njih učestvuje radi mesa a ne radi kurbana, kurban ne bi bio valjan ostaloj šestorici. Također kurban akike (koji je sunnet za novorođenče) ne može biti u zajednickom kurbanu više osoba na dan Bajrama.
4. Vrijeme klanja kurbana:
Prvi dan Bajrama nakon Bajram- namaza ili vremena potrebnog za obavljanje tog namaza za one koji ga zbog valjanih razloga nisu klanjali. To je sunet po hadisu Bera ibn Aziba: ” Prvo čime čemo početi ovaj naš dan je klanjati, potom se vratiti i zaklati, ko tako postupi postupio je po našem sunetu, ko zakolje prije namaza to je samo meso za njegovu porodicu i u tome nema ničega od obreda kurbana.” (Nasbu rraje, 4/212)
Pored prvog dana Bajrama kurban se može zaklati drugi i do pred zalazak sunca trečeg dana Bajrama. Prenosi se od Omera, Alije i Ibn Abasa r.a da je Allahov Poslanik savs rekao: ”Tri su dana klanja a prvi je najbolji.” (Nasbu rraje, 2/213).
- Mekruh je obavljati klanje noću prvog ili drugog dana Bajrama zbog mogučnosti greške izazvane pomračinom kao i zbog siromaha koji uglavnom dolaze danju kao i zbog odstupanja od osnova a to je klanje po danu.
- Ako bi prošlo vrijeme klanja a kupljeni kurban ne bi bio zaklan, takav kurban se daje živ u sadaku jer je on, u obicajnom pravu (urfu), kao i zavjetni kurban.
- Ako se namjenjeni kurban izgubi ili bude ukraden pa se kupi drugi a potom se pojavi prvi najbolje je zaklati oba. Ako bi zaklali prvog dovoljan je, ili drugog pod uvjetom da je isti ili bolji od prvog. (El fikhul islami ve ediletuhu, 3/606).
Kurban može biti samo jedna od “ behimetul en'am”: deva, krava (od nje je bivolica), ovca ili koza. Nije zabilježeno od Poslanika s.a.v.s. ili ashaba da su kao kurban zaklali nešto drugo mimo tih vrsta, jer je čin kurbana u uskoj vezi sa životinjom baš kao i zekat sa vrstom imetka.
Resulullah s.a.v.s. je zaklao za kurban dva ovna koji su bili bijeli i rogati a on je radio ono što je najbolje.
- Sve što je kurban teži i skuplji bolji je, shodno Allahovim dž.š. rijecima: ” Ko veliča znakove Allahove vjere – znak je čestita srca.” (Sura Hadždž, 32.) A kurban je jedan od svima prepoznatljivih (šeair) znakova Dini Islama.
- Kurban mora biti određene starosne dobi: deva od najmanje pet godina, goveče od najmanje dvije godine, koza od jedne godinu ili ovca od šest mjeseci.
6. Jedan kurban je dovoljan za jedno domačinstvo.
Ibn Madže i Tirmizi bilježe od Ebu Ejuba: U vrijeme Resulullaha s.a.v.s. čovjek je klao jedan kurban za sebe i za svoje ukučane, pa su jeli i dijelili. Tako je bilo sve dok ljudi nisu postali ovakvi kakvim ih danas vidiš.
7. Ovca i koza mogu biti kurban samo za jednu osobu. Deva i goveče mogu biti kurban za najviše sedam osoba.
U Džabirovom hadisu stoji: ”Klali smo sa Resulullahom s.a.v.s. u Godini Hudejbije devu za nas sedmero i kravu za nas sedmero.” ( Muslim, 2/955, hadis 1318).
8. Lijepo je (mendub) kod kurbana slijedeće:
- Čuvati (svezati) kurbana na nekoliko dana prije Bajrama zbog pripreme i ushičenja za tim ibadetom.
- Obilježiti ga vješanjem nečega oko vrata poistovječujući ga time sa hedjom ( kurbanom za one koji obavljaju hadž).
- Blago ga voditi do mjesta klanja i klanje izvršiti oštrim nožom.
- Zaklati ga svojom rukom jer je to obred približavanje Allahu dž.š. (kurbet) a takva djela je bolje uraditi lično sobom nego opunomočiti drugog.
Resulullah savs je poklonio Haremu 100 kurbana, 60 i nekoliko je zaklao svojom mubarek rukom a ostale Alija r.a. (Nejlul evtar, 5/105)
- Prisustvovati klanju kurbana shodno riječima Resulullaha s.a.v.s. Fatimi r.a: ”Idi do svog kurbana, budi mu prisutna. Sa prvim kapima kurbanske krvi se brišu svi tvoji grijesi. Reci: INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LILLAHI RABBIL ALEMINE LA ŠERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELUL MUSLIMIN. (Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvečeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je naređeno i ja sam prvi musliman) (Sura El En’am, 162-163. ajet)
Prisutni ashab upita: Allahov Poslaniče, je li to samo za tebe i tvoju porodicu ili za sve muslimane? "Za sve muslimane"- reće. (Nasbu rraje, 4/219)
- Prilikom klanja proučiti: BISMILLAHI, VALLAHU EKBER, ALLAHUMME HAZA MINKE VE LEKE , ALLAHUMME TEKABBEL MINNI KEMA TEKABBELTE MIN IBRAHIME HALILIKE. (U ime Allaha, Allah je najveći, Gospodaru moj ovo je od mene Tebi, o Allahu, primi ga od mene onako kako si ga primio od tvoga prijatelja Ibrahima).
9. Cilj kurbana kao ibadeta je postignut onog momenta kada se krv prolije.
Lijepo je trećinu mesa zadržati za sebe, trečinu podijeliti kao sadaku a trečinu podijeliti kao poklon rodbini, prijateljima i komšijama. Allah dž.š. kaže: ”... jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi i onoga koji prosi.” (Sura Hadždž, 36.)
10. Kurban za drugog.
Ako je taj drugi živ nije dozvoljeno zaklati kurban za njega osim sa njegovim odobrenjem. Dozvoljeno je zaklati kurban za umrlog i sa tim se kurbanom postupa kao i sa kurbanom živog, to jest ostavlja se i dijeli. Ako je umrli oporučio i ostavio sredstva za kurban onda je obaveza cijelog ga podijeliti. (El fikhul islami ve ediletuhu, 3/635).
11. Nije dozvoljeno prodavati dio kurbanskog mesa, vunu ili kurbansku kožu.
Resulullah savs je rekao: ”Ko proda kurbansku kožu taj od kurbana nema ništa.” ( Nasbu rraje, 4/218). Dozvoljeno je zadržati kožu za vlastite potrebe u domačinstvu.
12. Nije dozvoljeno unajmljenoj osobi koja kolje kurban dati bilo koji dio tog kurbana.
Nadoknadu za uloženi trud će dobiti iz drugog imetka mimo kurbana. Alija r.a. prenosi da je Resulullah savs rekao: ”Nemoj davati mesaru ništa od kurbana. Mi cemo mu dati od nas." (Mutefekun alejhi)
13. Osoba koja kolje kurban može biti samo musliman, nikako ehlu kitab (krščanin ili židov)
Vrste kurbana
Postoje više vrsta kurbana, i to:
-redovni kurban koji se kolje svake godine.
-zavjetni kurban, koji se kolje nakon ispunjenja datog zavjeta, kao naprimjer: "Zaklat ću kurban ako mi projekat uspije"; nakon što je projekat uspio, dužnost je ispuniti zavjet i zaklati kurban, ova vrsta kurbana se mora u potpunosti podijeliti;
- kurban po oporuci, što znači ako jedan ili oba roditelja ostave u emanet svojoj djeci ili se u testamentu vakifa spominje da se za njeg nakon smrti kolje kurban, ova vrsta kurbana se također u potpunosti dijeli;
- kurban koji se kolje u sklopu propisa nijeta hadža, temetu', kiran (hedjun).
Mirsad ef. Mumic