10. RAMAZAN- MJESEC KUR'ANA
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
«U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tome mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti,- Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate-, da određen broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete.»
Iz navedenog ajeta jasno se da zaključiti da je objavljivanje Kur'ana počelo u mjesecu Ramazanu i evidentno je da se svi mi, intenzivnije nego u drugim danima, vraćamo Kur'anu tokom Ramazana. Kroz mukabele, vazove dersove ali i pojedinačno više se obraćamo kur'anskom vrelu, tražeći uputu s kojom je objavljen. Učeći Kur'an i razmišljajući o njegovom sadržaju mi u stvari tragamo za istinama koje će nam pokazati kuda da hodimo tj. Huda, ali i dokazima i išaretima pomoću kojih ćemo jasno razlučiti istinu od laži, svjetlo od tame, a to je Furkan.
Vijestima o ranijim narodima i Poslanicima Kur'an kod čitalaca pobuđuje osjećaj samosvijesti, osjećaj za vremenom i prostorom u kome živimo.
Ovakvim pristupom Kur'anu, svaki učač ili čitalac nastoji da se nađe u plejadi odabranih za koje je Poslanik as, rekao : «Najbolji među vama je onaj ko nauči Kur'an i druge njemu podučava «
Kada su h. Aišu ra. pitali kakav je bio Poslanik as, ona je rekla da je on bio « Kur'an koji hoda.»
Iz primjera ashaba Allahova Poslanika a.s, najbolje se vidi kakav odnos prema Kur'anu trebamo imati svi mi koji za sebe tvrdimo da je Kur'an naš Kitab. Naime, ashabi su od Poslanika as, pamtili tek po nekoliko ajeta ili odlomaka te bi odlazili i nastojali da to nauče i primijene u svakodnevnom životu. Tek onda bi pristupili memorisanju sljedećih ajeta. Ovo je istinski odnos prema Kur'anu, a ovo je mjesec u kome se svi mi posebno vraćamo Kur'anu.
Slika od prije samo pedesetak godina na ovim prostorima je bila da je postojao u mektebima po jedan ili dva primjerka Kur'ana, pa je po desetoro djece učilo iz jednog Mushafa. I bilo je napretka. Danas, u svakome mektebu obično ima po deset primjeraka Kur'ana na jednog učača. A toliko je danas lakše poslati dijete u mekteb nego ranije, toliko se hvalimo ljepotom naših mekteba, grijanjima i tablama u njima. Ali, ovo je vrijeme u kome mi živimo.
Znajmo da ćemo biti pitani za svaku stvar, kakav smo odnos imali prema njoj, pa između ostalog , bićemo pitani kakav je bio odnos, nas i naše porodice, prema Kur'anu.
U suri Junus ajetu 57-om Allah uzvišeni kaže; « O ljudi, već vam je stigla pouka od Gospodara vašega i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima.»
Sa ovim ajetom brate, i moj i tvoj pristup Kur'anu biće drugačiji
U suri Isra, devetom ajetu Uzvišeni veli;
« Ovaj Kur'an vodi ljude onome što je najispravnije i donosi radosnu vijest svim mu'minima koji rade dobra djela, da ih čeka velika nagrada.»
Bejheki prenosi da je Poslanik as, rekao ; «Kur'an je jasno svjetlo, mudra opomena i Pravi put «
Bejheki, Hakim i Ibn Madže bilježe hadis u kome AS, kaže «Koristite dva lijeka; med i Kur'an.»
I veliki broj nas će sada reći ja nisam naučio učiti Kur'an, ali ja vjerujem da će mu i prije nego to izusti naumpasti da je Kur'an preveden na naš jezik. Ovo nam samo govori koliko su jadni ti naši izgovori kojima pokušavamo umiriti svoju savjest, ali s time nam valja izaći i pred našeg Gospodara, nemojmo to zaboravljati. Isto tako vjerujem da onaj ko sebe smatra muslimanom zna makar jednu ili bar nekoliko sura Kur'ana, učimo li makar ono što znamo. Poslanik as, je rekao;
« Najveličanstveniji ajet Kur'ana je Ajetul- Kjursija». Ovome hadisu ne treba komentar. Dalje kaže Poslanik a.s; « Ajet koji ulijeva najviše straha je; Fe men jeamel miskale zerretin hajren jereh, ve men je'mel miskale zerretin šerren jereh. « ( Ko uradi koliko trun dobra vidjeće ga, ko uradi koliko trun zla vidjeće ga)». Ovo su ajeti većinom poznati nama, evo imamo materijala, radimo li, razmišljamo li , primamo li pouku.Svedimo račune sa samima sobom prije Konačnog obračuna.
11. MJESEC SADAKE – DOBROVOLJNOG DAVANJA
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stječete i od onoga što vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili – kada ni vi sami ne biste to primili, osim zatvorenih očiju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan. (267)
Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve, (268)
Izlazimo evo iz prve trećine mjeseca Ramazana za koju je u hadisu Poslanik as, rekao da je Rahmet, milost, i mislim da je lijepo večeras govoriti o milosti vjernika jednih prema drugima. Naravno, milost vjernih jednih prema drugima ogleda se u mnoštvu postupaka ali je vidljivi dio milosti jednih prema drugima sigurno sadaka. Ona je sigurno gest od koga nagradu primaju obje strane. U ovome mjesecu srca ljudi su mekša, saosjećaju sa drugima, milostiviji su , ranjiviji, Ramazan ostavlja traga na ljudima. Valjda se više cijeni i ona mrvica hljeba koja ispadne prilikom jela.
Češće pomislimo na one koji nemaju, koji sebi i svojima nemogu obezbijediti nešto što žele. E tada dolazi do izražaja djelovanje Ramazana na ljude. Pogotovo pred iftar. Jedan od velikih ashaba je molio Allaha; « Ja Rabbi, raširi moja pleća toliko da njima pokriješ cijeli Džehennem da niko od Tvojih robova više ne uđe u njega.» Ovo je osjećaj za druge.
Sadaka je dobrovoljno davanje. Ovdje ne mislimo na sadekatul- fitr, nego na ono neobavezno davanje koje je sigurno prisutno u životima svih nas. Sve fadilete sadake je teško pobrojati.
Sadakom pokušajmo liječiti svoje bolesne,jer Poslanik as, je rekao; « Svoj imetak zaštitite zekjatom bolesne liječite sadakom, a razne nevolje dočekujte dovama.»
Nemojmo ni pomisliti da ćemo sadakom umanjiti svoj imetak, naprotiv, sadakom uvećavamo svoj imetak jer kaže Poslanik savs, « Sadaka ne umanjuje imetak. Allah neće oprostiti robu a da mu ne podari ugled, niti će neko biti pokoran Allahu, a da ga On ne uzvisi. « Muslim.
U dijelu hadisa kojeg prenosi Ebu Derda ra, od Poslanika, pominju se dva meleka koji u svakom danu mole Allaha riječima;»Allahu naš, onome ko dijeli svoj imetak brzo nadoknadi utrošeno još boljim, a onome ko škrtari svojim imetkom Ti ubrzaj propast.»
Sadaka je siguran put do dženneta i spas od džehennema.Od Poslanika as, se bilježi da je rekao
« Darežljivac je blizu Allaha, blizu Dženneta i blizu ljudima a daleko od džehennema.»
Braćo, u duhu ovih nekoliko hadisa, jesmo li ikada razmišljali o tome da oni koji daju, uvijek daju i uvijek imaju. Ponekad ni oni ne znaju otkud i odakle ali daju. A oni što škrtare oni su uvijek sami svoji, zauzeti strahom od neimaštine i zaokupljeni mišlju kako su teško stekli ono što imaju,pri tome zaboravljajući da sve što imaju, imaju milošću Allahovom a odbijaju da i sami budu milostivi.
Fekih, da mu se Allah smiluje, rekao je ;» Potrudi se da dijeliš sadaku, bilo to malo ili puno, jer u sadaki ima deset dobrobiti, pet je vezano za dunjaluk a pet za Ahiret.One koje su vezane za dunjaluk su;» Sadaka čisti imetak jer poslanik as, kaže ; Doista prilikom prodaje ima i varanja i zaklinjanja, pa to očistite sadakom.
Sadaka čisti tijelo jer Allah u Kur'anu kaže; Uzmi od dobara njihovih zekjat, da ih njime očistiš.
Sadakom se otklanjaju bolesti jer kaže Poslanik as, ; « Liječite svoje bolesne sadakom»
Sadako se unosi radost među siromahe a među najbolja djela spada da obradiješ vjernika.
Sadakom se povećava bereket jer Allah Uzvišeni, u suri Sebe kaže;» Što god vi udijelite, On će to nadoknaditi.»
Kada poneseš ustima svojim zalogaj hrane ili gutljaj vode pomisli na one kojima je to daleko i nedokučivo.Pomisli na majku od koje dijete moli zalogaj a ona se guši u suzama, pomisli na safove ljudi poredane da klanjaju džennazu djetetu koje je umrlo od neuhranjenosti.Pokušaj zamisliti sebe u situaciji kad dijete od tebe moli a ti kriješ od njega svoj pogled, kako ne bi vidjelo bol koji se u njemu krije. Pomisli na ahiret.
12. RAMAZAN - MJESEC SADEKATUL FITRA
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Postići će šta želi onaj koji se očisti (14) i spomene ime Gospodara svoga pa molitvu obavi! (15) Ali, vi više život na ovom svijetu volite, (16) a onaj svijet je bolji i vječan je. (17) Ovo, doista, ima u listovima davnašnjim, (18) listovima Ibrahimovim i Musaovim. (19)
Od brojnih odlika mjeseca Ramazana je i ta da je on mjesec zekjatul- fitra, sadekatul –fitra ili kako mi to obično kažemo vitre. Naime, svakom imućnom muslimanu i muslimanki vadžib je dati bajramsku sadaku, ili sadaku za svršetak posta, poznat u narodu kao vitre.Dužnost davanja ove sadake nastaje rađanjem zore prvoga ševvala pa do klanjanja bajram – namaza. Prema tome, ko prije toga umre ili se poslije toga rodi, nije dužan dati sadekai- fitr.
Ona osoba koja je obavezna dati sadekai- fitr, dat će ga za sebe i svoju djecu koja nisu punoljetna te za sluge ako ih ima i za maloumne osobe. Ako djeca koja nisu punoljetna imaju svoga imetka dat će se iz njihovog imetka, ako ne,- staratelji će iz svoga imetka dati za njih.
Nije obaveza da čovjek daje sadekatul-fitr za svoju suprugu i punoljetnu djecu, jer oni su punoljetni i mogu dati sami za sebe.
Sadekatul fitr je propisan za mladog i odraslog, muškarca i ženu, slobodnog i roba, od muslimana, shodno hadisu Abdullaha ibn Omera; «Poslanik as, je propisao zekjatul- fitr, od jednog sa'a hurmi ili jednog sa'a pšenice, na svakog roba ili slobodnog čovjeka, muškarca ili ženu, malog ili velikog među muslimanima. Poslanik as, je naredio da se dadne prije nego svijet izađe da klanja bajram- namaz» Količina od jednog sa'a je koliko četiri pregršti.
Dati sadekatul fitr je vadžib zato što je ustanovljen na argumentu koji nije kategoričen, pa se ne može okvalifikovati nevjernikom onaj koji negira ovu obavezu.
Sadekatul- fitr je ustanovljen na osnovu nekoliko predaja a mi ćemo spomenuti neke;
Buhari i Ibn Madže bilježe predaju u kojoj Ibn Omer ra, kaže; Resulullah a.s, je naredio da se dadne na ime zekjatul- fitra jedan sa'a datula, ili ječma, za svakog roba, slobodnog, maloljetnog i odraslog muslimana.»
Ibn Abbas ra, je izjavio; Poslanik, s,a,v,s, je odredio da se daje zekjatul- fitr kao čiščenje postaču od bespotrebnog i ružnog govora, i da bi se opskrbili siromasi. Pa ko da sadekatul-fitr prije(bajram) namaza to će mu biti prihvaćena sadaka, a ko je da nakon obavljenog (bajram ) namaza pa to je onda jedna od običnih sadaka..
Sadekatul – fitr nadoknađuje određene propuste koji se postaču dogode u toku posta. Veki' ibn Džerah, ra, je kazao; Sadekatul-fitr u Ramazanu je poput sehvi- sedžde u namazu. Ispravlja grške posta kao što sedžda sanira greške namaza.»
Što se tiče količine koja se daje u našem vremenu, jedan sa'a je procijenjen na dva kilograma i jednu četvrtinu, otprilike, a učenjaci hanefijskog mezheba su saglasni da se može dati i protuvrijednost u novcu jer je cilj sadekatul- fitra da se siromah zbrine na dan Ramazanskog bajrama. Naime, ponekad je siromahu potrebno i nešto drugo osim hrane te su s toga rekli; Dati protuvrijednost u novcu je bolje i korisnije od davanja hrane u vrijeme izobilja. Međutim, u vrijeme nestašice i krize za hranu bolje je dati hranu nego novac jer je Poslanik as, rekao;
«Zbrinite ih pa da ne obilaze svijet i ne traže u ovome danu.»
Sadekatul-fitr se može dati i prije bajram-namaza kako bi se zbrinuli siromasi, a obaveza sadekatul- fitra neće prestati ako se on ne da na vrijeme, s toga je treba izvršiti, makar i sa zakašnjenjem kada je i nagrada umanjena.
U djelu Minberski biseri, autora, Mustafe ef Čolića navodi se da postoji rivajet o tome kako je hazreti Osman ra zaboravio podijeliti sadekatul- fitr prije bajram namaza, pa je zbog toga oslobodio roba. Kada je obavijestio Poslanika o tome on mu je rekao:
„Da oslobodiš stotinu robova, ne bi postigao pravog sevaba od sadekatul-fitra koji se podijeli u pravo vrijeme.“
Kategorije kojima se daje sadekatul-fitr su iste one kojima se daje i zekat, iako ima uleme koja smatra je sadekatul- fitr, samo pravo siromaha.
Smatram važnim napomenuti sljedeće; Prilikom davanja sadekatul-fitra potrebno je imati, donijeti nijet, naravno, nijetiti ili odlučiti srcem kao i kod ostalih ibadeta,
Izbjegavanjem ove dužnosti njena obaveznost ne prestaje niti se umanjuje i posebno napominjem
Nije propisan nikakav namaz kojim bi se otklanjale vitre, kako naš narod voli reći, odnosno, ona osoba kojoj se daje sadekatul-fitr nejma nikakvu obavezu te vrste prema davaocu.
