Reci: "O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik, Njegova vlast je na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On život i smrt daje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, vjerovjesnika, koji ne zna da čita i piše, koji vjeruje u Allaha i riječi Njegove; njega slijedite - da biste na pravom putu bili!" VII, 158

Sva hvala pripada Allahu dž.š. salavat i selam na našeg Poslanika  na njegove ashabe i negovu časnu porodicu. Neka je Allahov milost i mir  na sve muslimane širom svijeta.

Hvala Allahu,Gospodaru svega stvorenoga,Gospodaru Sudnjeg dana,neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika Muhammeda a.s.na njegove ashabe,i porodicu te neka je mir i spas na sve muslimane širom svijeta.

Govoreći o ženi,njenom nastojanju da ostvari svoja prirodna prava,o položaju žene muslimanke,u svijetu i kod nas u BiH,između ostalog treba spomenuti,da ovisno od društva u kojem je živjela,njegovih običaja,tradicija  vjere i tako dalje,žena je kroz historiju ljudskog roda  imala različite uloge i njen položaj se ponekad bitno razlikovao.Nekada je bila glava porodice,i kraljica svoga naroda,a nekad je bila žrtva ili biće koje se smatralo izvorom svakog zla.Mada se smatra da je žena u našoj savremenoj historiji ostvarila emancipaciju i postala ravnopravna u društvu posebno u takozvanim demokratskim-evropskim društvima.Dakle u Evropi u kojoj se ne tako davno raspravljalo o tome da li žena ima uopšte dušu ili ne, to jest da li je ona uopće ljudsko biće.

Ovaj tekst se bavi vjerovatno najvažnijim pitanjem muslimanske današnjice: zašto su muslimani slabi i zaostali. Polazeći od uvjerenja da je kriza muslimanskog ummeta danas multidimenzionalna a njeni uzroci mnogobrojni, autor se bavi sa dva uzroka koja je identificirao Poslanik, a.s.: pohlepom i strahom od smrti. U kontekstu rasprave o ova dva uzroka tekst se bavi i pitanjima nepovjerenja i naučene bespomoćnosti. Sa više primjera se ilustrira vrlo popularna znanstvena teza o povjerenju kao preduvjetu društveno-političkog i ekonomskog razvoja. Tekst završava konstatacijom da se bespomoćnost bosanskog čovjeka da objasniti teškim iskustvom iz prošlosti ali da postoji dovoljno pokazatelja da se takav odnos više ne može opravdati jer on danas više nego ikada u svojoj bliskoj prošlosti može da utiče na svoju sudbinu.

U ime Allaha Milostivog Samilosnog.Sva hvala pripada Allahu dž.š.Gospodaru svega stvorenog,Gospodaru Sudnjeg dana.Salavat i selam  na našeg Poslanika Muhammeda a.s.njegove ashabe,njegovu časnu porodicu i neka je mir i spas na sve muslimane širom svijeta.

Sva zahvala propada Allahu dž.š. Gospodaru Sudnjeg dana neka je salavat i selam na poslednjeg Allahovog  poslanika Muhammed a.s. na njegove ashabe njegovu časnu porodicu te neka je Allahov mir i spas na sve muslimane širom svijeta.

Hvala Allahu dž.š. Gospodaru svih svjetova, Gospodaru Sudnjeg dana, neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s na njegove ashabe i njegovu časnu porodicu.

JUBILEJ KAIMIJINIH DANA

Priliku za istraživanje svojih vlastitih korjena i tradicije Bošnjaci Zvornika su 1991. godine iskoristili obilježavanjem 300 godina smrti Hasana Kaimije. Tada je Odbor Islamske zajednice Zvornik obilježio 300 godina od smrti pjesnika, alima, imama, sufije, dobrotvora i narodnog tribuna Hasana Kaimije. Rukopisi sa tekstovima Hasana Kaimije  nalaze se u mnogim bibliotekama Evrope, a u gradu u kojem je proveo svoje zadnje godine života nije imao ni svoju ulicu, ni bilo koje drugo obilježje. Njegovo turbe i usmena narodna predaja su čuvali spomen na ovog velikana.

U jesen 1991. godine isklesana je ploča i postavljena na njegovu turbetu. Natpis, iako oštećen u najezdi rušilaca tradicije i kulture Bošnjaka je sačuvan. Danas ponovo podsjeća posjetitelje na ovu svijetlu ličnost Zvornika. Okruglim stolom, vjerskim i kulturnim sadržajima smo obilježili 300 godina od njegove smrti.

Moralo je proći trinaest godina, od tada da se rodi ideja da se pokrene vjersko-kulturna manifestacija „Kaimijini dani“. Od 2004. godine početkom mjeseca juna, na području Zvornika se redovno održava ova manifestacija. Te godine o ovom velikanu govoriše naši eminentni stručnjaci. Skup je obogaćen kulturnim i vjerskim sadržajima. Iz godine u godinu se okupljamo i tako uspravljamo i dokazujemo svoju duhovnu ukorjenjenost na ovom prostoru.
Godine 2005. je ustanovljena povelja za životno djelo i nagrada za najbolje objavljeno djelo u prethodnoj godini iz oblasti književnosti i znanosti, a koje prvensteno, uz najviše književno-estetske standarde afirmira duhovne i humanističke vrijednosti.

Dosadašnji dobitnici povelje Hasan Kaimija za životno djelo su Nijaz Alispahić za 2005., hfz. Abdulah ef. Budimlija za 2006., a ovogodišnji dobitnik potshumno je Hifzija ef. Suljkić.

Za najbolju objavljenu knjigu su do sada nagrade dobili: Husein Hasković za zbirku pjesama „Matična knjiga mrtvih“ i Nedžad Ibrišimović za roman „Vječnik“.

U okviru manifestacije se objavljuje natječaj i dodjeljuju nagrade za najbolje literarne radove učenika osnovnih škola. Ovogodišnja tema je bila „Dan u kojemu sam bio sretan“. Nagrađuju se i učenici srednjih škola za najbolji rad. Tema ove godine je bila „Prijateljstvo se ne bira, ono biva“.

U okviru manifestacije se održava književno veče, pozorišna predstava, posjete književnika školama, izložbe, večer zikra, mevlud i drugi sadržaji.

Ovogodišnja manifestacija ima dodatni kvalitet, jer se u okviru nje štampaju „Sabrani tekstovi“ Hifzije Suljkića. Hifzija ef. Suljkić, dobitnik ovogodišnje povelje Hasan Kaimija se smatra nastavljačem Hasana Kaimije u prosvjećivanju naroda i pisanoj riječi u Zvorniku. Zahvaljujući njegovu naporu od zaborava je sačuvano mnogo historijskih podataka i predaja o životu na području Zvornika, značajnim ljudima, tradiciji i kulturi Bošnjaka. Nadamo se da će ova knjiga biti u rukama svih zvorničana, ma gdje bili i da će se nove generacije učiti iz ovog bogatog izdanja.

Kaimijini dani žive i ako Bog da živjet će, a mi ćemo kroz njih izražavati svoju opredjeljenost da se natječemo u dobru, jer to ima trajnu vrijednost i dugo pamćenje, kao što je naše sjećanje na Hasana Kaimiju.

autor: Mustafa Muharemović