Dva zadnja mjeseca u hidžretskom islamskom kalendaru; zul-ka’de i zul-hidždže, dva su mjeseca u kojima se obavljaju zadnje i najmanje pripreme za kurban i hadždž, u kojima, buduče hadžije, odlaze i obavljaju svoju petu islamsku dužnost. U danjašnjoj hutbi, uz Allahovu pomoć, govorimo o hadždžu i njegovim vjerskim i drugim aspektima.  

Hadždž – ibadet koji objedinjuje brojne druge ibadete.

Nekad davno, Allah, dž.š., naredio je Ibrahimu, a.s.:  وَأَذِّن فِي النَّاسِ بِالْحَجِّ يَأْتُوكَ رِجَالًا وَعَلَى كُلِّ ضَامِرٍ يَأْتِينَ مِن كُلِّ فَجٍّ عَمِيقٍ   „I oglasi ljudima hadždž! - dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih…,“ (El-Hadž, 27)

Komentatori Kur'ana, Ibn-Džerir, Ibn-Kesir i drugi prenose predaju od Ibn-Abasa, r.a., da je Ibrahim, a. s., kad je dobio naredbu od Allaha da oglasi ljudima hadždž, rekao:„O Gospodaru, kako da pozovem ljude kad moj glas ne može doprijeti do njih?“Pa mu je rečeno: „Pozovi, a Naše je da dostavimo!“ Pa se popeo - neki kažu na kamen, neki na stijenu, neki na Saffu - i povikao: „O ljudi, vaš Gospodar je odredio Sebi - Hram, pa ga posjećujte!“ Predaja kaže da je glas odzvanjao planinama dok nije došao nakraj Zemlje. Čuli su ga i oni što su bili u matericama i u kičmama. Odazvali su mu se i drvo i kamen i zemlja i svi oni kojima je Allah propisao da obave hadždž do Sudnjeg dana...

Hadždž je jedan od ruknova islama.

U hadždžu kao jednom od ruknova islama Allah dž.š., sabrao je brojne ibadete, kao one koji se čine imetkom, govorom i djelom. Hadždž i njegovo vrijeme u sebi sadrži svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed, a.s., Njegov rob i poslanik, što je najveći rukn islama. U sebi sadrži obavljanje namaza i djeljenje imetka, pozivanje na dobro i odvraćanje od zla, sabur, milost, suosjećajnost, borbu protiv svojih strasti, čuvanje od grijeha.

Hadždž je jedan od najvećih Allahovih znakova da je ono sa čime je došao Muhammed, a.s., istinita vjera. Jer, zamislite, koja to snaga može na jednom mjestu svake godine sakupiti onoliki broj ljudi koji dođu iz svih mjesta, svih boja kože, iz svih društvenih slojeva?! Tu dolaze ljudi dobrovoljno, srca punih ljubavi, drage su im sve nevolje koje ih na tom putu snađu, raduju se što ostavljaju porodicu i prijatelje, jer znaju da su trenuci provedeni na hadždžu najbolji trenuci njihova života.

Hadždž  je, dakle, jedan od pet temelja islama, obaveza kojim smo zaduženi jednom u životu i koja je propisana u Casnome Kur'anu. U suri El-Bekare, 196. ajetom, Allah dž.š., kaže:    وَأَتِمُّواْ الْحَجَّ وَالْعُمْرَةَ لِلّهِ فَإِنْ أُحْصِرْتُمْ فَمَا اسْتَيْسَرَ مِنَ الْهَدْيِ   „Hadž i umru radi Allaha izvršavajte!“ Na drugom mjestu kaže:      وَلِلّهِ عَلَى النَّاسِ حِجُّ الْبَيْتِ مَنِ اسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلاً وَمَن كَفَرَ فَإِنَّ الله غَنِيٌّ عَنِ الْعَالَمِينَ    „Izvršavati hadž dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.“ (Ali-Imran, 97)

Znače, svaki musliman i muslimanka, dužni su odazvati se na Allahov poziv i obaviti hadž. Za hadž nisu šart (uslov) godine, već sposobnost za putovanje. Sa ovom obavezom ne treba oklijevati i odgađati je, na što nas upozorava i Muhammed, a.s, riječima: „Ko namjerava izvršiti dužnost hadža (a ima mogućnost da to učini ) neka požuri (dok se nije pojavio razlog koji će ga spriječiti).“ (Ahmed, Ebu Davud, Hakim i dr.)

Vrijeme i mjesto obavljanja hadža

Allah, dž.š, kaže:   الْحَجُّ أَشْهُرٌ مَّعْلُومَاتٌ   „Hadž je u određenim mjesecima.“ (El-Bekare 197). Ti mjeseci su ševal, zul-kade i zul-hidže. To je vrijeme priprema i odlaska na hadž. Obredi hadža obavljaju se u prvoj polovini mjeseca zul-hidžeta. Dakle, vrijeme hadža je tačno precizirano. Što se tiče umre, koja je poseban ibadet, ona se može obaviti u svako doba godine.

Hadž se obavlja u Meki u Saudijskoj Arabiji i okolini Meke na Arefatu, Muzdelifi i Mini. Oko Kabe (Bejtullaha) obavlja se tavaf (obilazak), sa’j (hod) je između Safe i Merve, 9. zul-hidžeta hadžije su obavezno na Arefatu, naveče uoči Bajrama je noćenje na Muzdelifi, a na Mini se bacaju kamenčići, kolju kurbani, brije ili šiša glava itd.

U Haremu Meke je Kaba – Bejtullah, prvi hram-džamija izgrađen na zemlji. U Kur'anu se kaže: „Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Meki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.“ (Ali-Imran, 96). Allah je htio da Kaba bude u Meki, i ona je centar svijeta, prije svega islamskog svijeta. Prema Kabi se okrećemo kada klanjamo namaz, oko Kabe obilazimo kada činimo tavaf – obred hadža.

Fadileti, vrijednosti hadždža

Kolike su vrijednosti ispravno obavljenog i od Allaha, dž.š, primljenog hadža vidimo u brojnim hadisima: „Upitan je Allahov Poslanik: Koje je najbolje djelo? On odgovori: Vjera u Allaha i Njegova Poslanika. A koje je sljedeće? On reče: Borba na Allahovom putu-džihad. A koje je onda? On odgovori: Ispravno obavljen i primljen hadž.“  (Buhari i Muslim) 

„Zajedno izvršite hadž i umru, jer ova dva ibadeta otklanjaju siromaštvo i grijehe, kao što vatra odstranjuje hrđu sa gvožđa i prečišćava zlato i srebro. Za hadž mebrur (tj. pravilno i potpuno izvršen hadž) nema druge nagrade osim Dženneta.“ (Nesai i Tirmizi)

„Džihad starijih (iznemoglih), maloljetnih, slabih i žena je hadž i umra.“(Nesai)

„Ko obavi hadž u ime Allaha i ne bude (u vrijeme hadža) imao polni odnos sa suprugom, niti učinio neki grijeh, vratiće se (svojoj kući bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila.“ (Buhari i Muslim)

Vidimo i razumijemo iz ovih plemenitih izjava Poslanika Muhammeda a.s, kolike su, zapravo vrijednosti i fadileti hadža, ispravno obavljenog hadža, u Ime Allaha, bez primjese dunjalučkog efekta.

Mudrosti i ciljevi hadža

Kao i u svim drugim ibadetima i sa ovim, cilj je prije svega i iznad svega, postici, uz iskren nijjet, zadovoljstvo Uzvišenog Allaha dž.š, Allah Uzvišeni je rekao: „I nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.“ (Ali-Imran, 133)

S druge, pak, strane, od Allahove neizmjerne milosti i mudrosti je to što je propisao ibadete kojima se čisti duša. Propisao je razne ibadete: namaz, post, zekat, hadždž i druge, da se njima upotpuni odgoj čovjeka i očisti od svake prljavštine. Rekao je Uzvišeni Allah: „Allah ne želi da vam pričini poteškoće, već želi da vas učini čistim i da vam blagodat Svoju upotpuni...“ (El Maide, 6)

Za kraj: Rekli smo da je hadždž je i tjelesni i finansijski ibadet. Ibadet u kome su sabrani mnogi drugi ibadeti. To je naporan i težak put. To je zivotni put i kruna dobrih djela – poslušnosti i odanosti Allahu Uzvišenom. Dakle, za čestito obavljen hadždž potreban je iskren nijjet, halal imetak, zaštita od bestidnosti, griješenja i nespotrebne diskusije.

Hadž nije radi titule, da nas neko zove hadžija, ali hadžija treba da je uzor drugima iautoritet u svojoj sredini. Hadž nije radi trgovine, mada trgovina nije zabranjena, ali hedijekoje se donesu sa hadža posebno su mile i drage. Hadž nije turizam, ali na tom putuprolazimo kroz najljepša mjesta i naselja i boravimo u najčasnijim – svetim mjestima. gdjese okupljaju samo muslimani

Odazovimo se pozivu Allaha dž.š! Čuvajmo svoj hadž i njegove hurmete i berekete!Ovogodišnjim i budućim hadžijama želimo hadž-mebrur i makbul, tj. ispravno obavljen iod Allaha, dž.š, primljen hadž. Donesimo iskren nijjet za hadždž i radimo na pripremama da ga obavimo što prije, ako Bog da.

Priredio: Mirsad ef. Mumić

Draga braćo i sestre, cijenjeni postači, uovom prolikom ću kazati nekoliko riječi o ustrajnosti u dobrim djelima. Mi smo u toku ramazana činili mnogo dobroh djela i to ne smijemo prekinuti sa završetkom ramazana, Bajrama ili nešto malo iza toga. Mi smo čineći dobra djela sklopili svojevrsni ugovor sa Allahom dž.š. da ćemo Mu stalno robovati i taj ugovor ne smijemo jednostrano prekinuti. Uradimo li to onda ćemo izgubiti i ono što smo uradili tokom ramazana. Kaže Allah dž.š.: „I ne budite kao ona koja bi svoju pređu rasprela kad bi je već bila čvrsto oprela!“ (En- Nahl, 92.)

Braćo i sestre, sve što uradimo od dobra ili zla, naći ćemo kod svoga Gospodara i ništa od toga neće biti umanjeno i svi ćemo se mi susresti sa svojim djelima, kojih će se oni koji ne vjeruju i koji su dvolični stiditi i poželjeti da su kao crna zemlja, a što se vidi iz sljedećih ajeta: „Mi vas uistinu kaznom bliskom opominjemo, na dan kada će čovjek djela ruku svojih vidjeti, a nevjernik će reći: Kamo sreće da sam prašina ostao.” (En-Nebe’, 40.)

Blago onima koji su protekli mjesec ramazan proveli: posteći, učeći Kur'an, klanjajući nafile, čisteći svoje imetke kroz zekat, dijeleći sadaku, hraneći postače, pomažući siromahe, čuvajući svoje jezike od ružna govora, ostale svoje organe od činjenja grijeha i čineći dobra djela! Oni su se očistili od grijeha, a velika je to blagodat.

 Naši dobri preci su stalno bili u vezi sa ramazanom; pola godine su ga dočekivali, a drugu polovicu su ga ispraćali. Onaj ko je Gospodar ramazana On je Gospodar i ostalih mjeseci. On od nas traži da budemo u pokornosti Njemu, tokom cijele godine. On od nas traži da izvršavamo sve naše obaveze i On nam zabranjuje ono što je štetno za nas. Zašto mnogi koji su uz ramazan čuli ezan i došli u džamiju, poslije ramazana isti taj ezan čuju ali se prema njemu odnose kao da nije upučen njima. Namaz, a posebno u džematu obaveza su i blagodat koja se veže za određeno vrijeme, ali svaki dan, bez prekida, a ne samo uz ramazan.Zaista su oholi ili «pretjerano hrabri» oni koji se na ezan kad ga čuju i ne odazovu. Mi smo u ramazanu svoja srca očistili i nemojmo dozvoliti da ih poslije ramazana uprljamo, jer ona će ukoliko se ne budu redovno čistila promijeniti, a šta je promjena za čisto srce osim njegova uprljanost.

 Prenosi Ebu Musa, r.a. da je Poslanik a.s. rekao: "Srce je nazvano "kalb" zbog svoje prevrtljivosti. Primjer srca je primjer pera zakačenog za drvo, kojeg vjetar okreće na ovu i onu stranu!" (Ahmed)

Muhammed a.s. nam preporučuje da poslije ramazana postimo još šest dana u ševvalu, jer je to ravno postu čitave godine:

Prenosi Ebu Ejjub r.a. da je Poslanik a.s. rekao: «Ko bude postio ramazan, a potom još šest dana ševvala, kao da je postio cijelu godinu!' (Muslim)

Zato, ne zaboravimo post šest dana ševvala, kako bi postigli nagradu posta cijele godine i time slijedili sunnet Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem! Preporučujem vam da to učinimo odmah na početku mjeseca ševvala, kako nam ova blagodat ne bi promakla, a vrijeme brzlo prolazi.

Muhammed a.s. nam preporučuje da budemo što više u ibadetu, te da u onome što budemo činili, makar to bilo neznatno, budemo uporni, kao što stoji u predaji koju bilježi imam Buharija: Prenosi, Aiša r.a. da je Poslanik a.s.rekao: "Činite onoli­ko koliko možete, jer tako mi Al­laha, Allahu neće dosaditi da vas nagrađuje sve dok vam ne dosa­di da činite dobro. Njemu je naj­draže ono djelo u čijem izvršava­nju čovjek ustraje." (Buharija)

Gospodaru naš učini nas od onih koji će i poslije ramazana biti ustrajni u robovanju samo Tebi i koji če biti ustrajni u izvršavanju svojih dužnosti. Amin!

Hariz ef. Pašić

Hvala pripada samo Allahu dž.š., mir i spas neka su na Njegovog poslanika i miljenika Muhammeda a.s., poslanikovu porodicu i ashaba, kao i sve vjernike. Neka Uzvišeni Gospodar našim šehidima podari lijepi džennet, a njihovim porodicama strpljivost. Amin.

Draga braćo i sestre, Allah dž.š. je odlikovao neka mjesta na zemlji nad drugim, neka stvorenja nad nekim drugim, kao i neka vremena nad drugim vremenima. Ramazan je mjesec koji je odlikovan nad drugim mjesecima, ali i posljednja trećina ramazana je odlikovana nad prve dvije. Jedna noć u posljednjoj trećini je odlikovana nad svim ostalim noćima i zadnje trećine ramazana, ali i svim drugim noćima u kojima nije ona. To je Lejletul- kadr.

Vrijednost te noći je kao hiljadu mjeseci, a što obznanjuje Uzvišeni u dijelu istoimene sure. U toj suri se kaže: „ Mi smo ga počeli objavljivati u Noći kadr. A šta ti misliš šta je Noć kadr? Noć kadr je bolja od hiljadu mjeseci. Meleki i Džibril spuštaju se u njoj, s dozvolom Gospodara svoga, zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.“ ( El- Kadr, 1-5. )  Obzirom na njenu vrijednost sigurno nas interesuje kada je ta noć. Najodabranije mišljenje jeste, da je ona u neparnim noćima, zadnjih deset dana ramazana, a na to upućuje hadis Aiše r.a., koja je rekla: „Boziji Poslanik s.a.v.s. bi se zadnjih deset dana ramazana povlačio i posvećivao ibadetu. Govorio je: "Tražite Lejletul-Kadr u neparnim noćima posljednjih deset dana ramazana.“ Vrijeme za traženje ove noći još je skraćeno na zadnjih sedam dana a na osnovu predaje  Ibn Omera r.a., koji je rekao: „Poslanik s.a.v.s. je rekao: 'Tražite ovu noć u posljednjih deset dana, pa ako neko od vas bude slab ili spriječen, neka ne dozvoli da bude pobijeđen u sedam preostalih dana.“ 

Allahu dž.š., ne daj da budemo lijeni i pospani u ovim mubarek noćima, učini nas sretnicima koji će pronaći ovu noć i provesti je u 'ibadetu. Amin.

 Hariz ef. Pašić

Draga braćo i sestre, posljednji su minuti ramazana 1433. hidžretske godine. Sutra nam dolazi Bajram pa gledajmo da u njemu radimo ono što je dozvoljeno i pohvalno, a na se klonimo ružnih djela i harama u ovim ali i ostalim danima u godini. Nekoliko dana prije Bajrama muslimani čiste i uređuju svoje kuće i avlije. To je u skladu sa osnovnim islamskim principom prema kojem je čistoća pola vjerePred Bajram se obilaze i uređuju mezarja, tada, ali i u danima Bajrama na mezarjima se uče Jasini i dove za umrle. Rekao je Allah dž.š.: „Oni koji poslije njih dolaze govore: ‘Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima. Gospodaru naš, Ti si, zaista, dobar i milostiv.“ ( El-Hašr , 10.)

Poslanik, a.s., je podsticao vjernike da obilaze mezaristane i da razmišljaju o smrti. Zabilježeno je da je hazreti Fatima često obilazila mezar hazreti Hamze i ostalih šehida sa Bitke na Uhudu. I u našoj zemlji se,slijedeći ovu časnu tradiciju, drugog dana Ramazanskog bajrama obilaze šehidska mezarja i uče dove. Na bajramsko jutro običaj je da svi članovi porodice rano ustaju i pripremaju se za odlazak u džamiju. Slijedeći Poslanikovu tradiciju prije odlaska na namaz nešto se pojede. Ženski članovi porodice pomažu muškarcima da se što ljepše i svečanije pripreme za bajram-namaz. Prije odlaska u džamiju običaj je okupati se, namirisati i obući najljepše i najsvečanije odijelo. Biografi Božijeg poslanika zabilježili su predanje od Ibn Omera koji je rekao: “Poslanik, a.s., je za Bajram oblačio najljepšu odjeću.” (Buharija)

PremaPoslanikovoj tradiciji na bajram-namaz se odlazi jednim putem, a vraća drugim da bi što više meleka koji stoje kraj puta tražilo oprosta za klanjače. U svim muslimanskim kućama, u skladu sa materijalnim mogućnostima domaćina, priprema se bajramski ručak. Pozivaju se bliži i dalji rođaci, prijatelji i poznanici, tako da se niko od njih ne vraća svojim kućama gladan ukoliko su udaljeni od džamije. Na taj način se među muslimanima učvršćuju veze, pazi rodbina i prijatelji, te je suvišno i govoriti da se to temelji na islamskim propisima. Prvi dan Bajrama djeca posjećuju roditelje. Zavisno od mjesta do mjesta djeca roditelje ljube u ruku ili u lice. Prilikom čestitanja Bajrama zaziva se Božiji bereket i blagoslov riječima: „Bajram šerif mubarek olsun.” To je običaj koji smo naslijedili od Osmanlija. Inače, Poslanik,a.s., je prilikom čestitanja Bajrama činio dovu za prisutnog riječima: „Tekabbelellahu minna ve minke“, što znači: Neka Allaha primi naša i tvoja dobra djela!” Nezaobilazan dio bajramskog posjećivanja su bajramluci, prigodni pokloni. Maloljetna djeca se uglavnom daruju slatikišima i novcem uz obavezno pitanje o tome dali je dijete postilo i koliko dana. Lijepo bi bilo da se svi članovi porodice sakupe kod roditelja na zajednički bajramski ručak. Posjećivanje rodbine za vrijeme Bajrama ima jedinstvenu svrhu icilj. Vjernci su za vrijeme Bajrama sretni i radosni, a sreću je uvijek najbolje podijeliti sa najbližima. Uz to, Bajrami su idealno vrijeme da se određene nesuglasice koje postoje unutar porodice izglade, a oni koji su eventualno ljuti jedni na druge, pomire. Sve to duboko jeukorjenjeno u našoj vjeri dini islamu koji od vjernika zahtjeva da žive u harmoniji, bratskoj slozii ljubavi.Konačno, dani Bajrama su dani radosti, veselja i sreće. Lica vjernika sijaju od sreće, zadovoljstva i radosti u danima Bajrama. Poslanik, a.s, je za vrijeme Bajrama dozvoljavao pjesmu i zabavu pod uslovom da se vodi računa da to bude u granicama časnog šerijata. Svi običaji muslimana Bosne i Hercegovine vezani za Bajram duboko su ukorjenjeni u islamsku tradiciju i sunnet Muhammeda a.s. Premda ih ljudi smatraju svojim, narodnimobičajima, to su u biti, islamski propisi za koje vjernici imaju nagradu od Uzvišenog Allaha.Gozba za bajramski ručak, ili darivanje bajramluka roditeljima i rodbini su Bogu ugodna djela za koja slijedi nagrada. Neshvatljivo je stoga, da neki ljudi mubarek dane Bajrama koriste zaotvoreni nemoral, bestidnost, raskalašenost, pijanstvo i bludničenje. Dani Bajrama su dani učenja tekbira s kojima zahvaljujemo Allahu na blagodatima kojima nas je obdario, a ne šejtanski dani koji  se  koriste  da bi se  napakostilo Dragom Bogu. Allahu dž.š. uputi one koji su zalutali, postačima primi njihov post i ostale ibadete i učvrsti nas na pravom putu. Amin“ Svim muslimanima koji to zaslužiše upućujem bajramsku čestitku riječima: BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN, onima koji bez razloga ne provedoše ramazan kako su bili dužni preporučujem da naposte onoliko koliko su ostali dužni.  Do sljedećeg ramazana i emisija „U susret iftaru“, ja vas bratski selamim i molim uzvišenog Allaha da ih ponovo dočekamo, rukovodstvu i članovima kolektiva Radio Glas Drine želim puno sreće i uspjeha i zahvaljujem na saradnji. Sa vama se u proteklih trideset dana preko talasa najslušanijeg radija družio Hariz ef. Pašić, profesor islamske teologije. Esselamu alejkum.

Hariz ef, Pašić

Draga braćo i sestre u emisiji od prije dva dana govorili smo o potrebi odgoja, vremenu kada se mora početi sa njim i problemima koje zanemarivanje ove obaveze nosi sa sobom. Ovom prilikom kazaću nekoliko riječi o potrebi i vrijednosti odgoja u islamu. Allah dž.š. nas poziva da čuvamo sebe i svoje porodice od vatre i time nas obavještava da smo mi najodgovorniji za sebe, ali i za svoje porodice.

O odgovornosti za odgoj djece Poslanik izričito kaže: „Allah će pitati svakog onog kome je bilo povjereno stado na čuvanje kako ga je čuvao, da li ga je valjano čuvao ili ga je svojim nehajem, nepažnjom, pa čak i svjesno i namjerno upropastio. Čak će Allah pitati, kako se roditelj odnosio prema svojoj kućnoj čeljadi.“ Velika većina roditelja više voli svoju djecu nego sebe. Zato odgojem treba čuvati i spašavati srce i dušu djece, a ishranom, od­jećom i obućom njihova tijela. Odgoj je u islamu organiziran, međusobno povezan i komplementaran proces u koga su uključeni svi. Ne može se tražiti od djece lijep odgoj i poslušnost, a prije toga ne pružiti im ništa kao što čini jedan beduin obraćajući se h. Omeru protiv svog sina. Njegov sin u cilju odbrane obraća se halifi: „Da li je moj otac imao kakve obave­ze prema meni?“ „Jeste“, uzvrati h. Umer, „u prvom redu prilikom ženidbe morao je paziti na izbor bračnog druga, koja će i sama biti odgojena i znati odgajati svoju djecu, drugo, bio je dužan, kad si se rodio, da ti nadije lijepo islamsko ime, i treće, bio je dužan da te nauči vjerskim propisima kako bi i ti znao šta od tebe vjera traži.“ „Ni jednu od tih dužnosti“ - reče mladić halifi - „moj otac prema meni nije ispunio. Oženio se ženom, koja po svom odgoju nije dos­tojna da mi bude majka; dao mi je ime kojeg se stidim, jer ima ružno i pogrdno značenje, nije me podučio čitanju i pisanju, niti bilo kojoj vjerskoj disciplini“. Tada se h. Omer okrenuo prema ocu koji se žalio na sina, iako mu je sina na početku razgovora, dok nije znao potpunu istinu o svemu ukorio, riječima: „Kako se ne bojiš Allaha zbog neposlušnosti svojim roditeljima, kada te vjera na to obavezuje?“ pa mu reče: „Bježi od mene. Optužuješ svoga sina za neposlušnost, a nijednu od svojih roditeljskih obaveza prema njemu nisi ispunio“.

Prvo se djeci mora pružiti dobar odgoj, pa tek onda od njih očekivati hairli pona­šanje. Pravi ambijent za odgoj djece je porodica, džemat, džamija, a može biti i škola, ukoliko se promijeni cilj i sadržaj njenog rada. Zanemarivanje odgoja djece povlači probleme roditeljima i okolini na Dunjaluku, ali i kaznu roditeljima na Ahiretu, što se jasno vidi iz sljedećeg hadisa: „Ne­će doći pred Allaha Njegov rob musliman s većim grijehom nego li onaj, koji je dozvolio da mu kućna čeljad ostanu bez valjanog is­lamskog odgoja i poznavanja islamskih propisa, bez kojih se ne može valjano živjeti islamskim životom.“

Djecu treba odgajati tako da kako rastu budu cijenjena po svojim vrijednosti­ma, a ne po tome ko i šta im je otac bio. Zato je odgojen mladić, lijepe naravi, čestita karaktera i darežljiv, po hadisu, draži Allahu dž.š. od starca škrtice koji ibadet čini, a ružne je naravi.

Kao što onaj koji zanemari odgoj ima kaznu, tako i onaj koji odgoji dijete ima nagradu i korist od toga i kada preseli, jer je to istakao Muhammed a.s.:  „Najbolje što čovjek može ostaviti poslije svoje smrti jeste: dobar porod, dobra i hairli u islamu odgojena djeca koji mu dovu čine, sadaka-vakuf koji Ijudi koriste, a njemu nagrada (sevabi) teku i znanje, kojim se drugi koriste poslije njegove smrti, dakle, nekog je naučio ili je kakvo naučno ili literarno djelo iza sebe ostavio“. (I.P.H. 836)

Navedeni hadis potvrđuje i slijedeći:

„Sedmerica će primati nagradu i nakon svoje smrti, dok još budu ležali u kaburu: onaj ko drugu osobu nečemu nauči, osoba koja tekuću vodu dovede u naselje, osoba kojo iskopa bunar, osoba koja zasadi palmu i voćku koja će davati plod, osoba koja sagradi džamiju, osoba koja ostavi iza sebe Kur'an da se u njemu uči i osoba koja ostavi iza sebe u islamu odgojeno dijete, koje će za svoga roditelja moliti Allaha za oprost roditeljskih grijeha“.

Pored pravedna vladara, čovjeka čije je srce vezano za džamiju, dva prijatelja koja se u ime Allaha druže i rastave, čovjeka kojem u samoći pred Allahovom veličinom poteknu suze iz očiju, onog koji u ime Allaha daje toliko skriveno da mu ne zna ljevica šta daje desnica i čovjeka koji odbija lijepu i privlačnu ženu koja mu se sviđa iz ljubavi i straha prema Allahu dž.š., po hadisu, Allah dž.š. će u svoj hlad smjestiti i zaštititi i mladića koji je islamski odgojen, odrastao u ibadetu, robovanju i pokornosti Allahu dž.š. 

Allahu dž.š., ako si nas počastio porodom, pomozi nam da ga odgojimo onako kako ti voliš i tražiš. Amin.