All Stories

KULTIVIRANJE VAKUFSKOG ZEMLJIŠTA

Plansko kultiviranje zemljišta na području Medžlisa IZ-a Zvornik je započelo.

Sadnjom stotinu višanja na vakufskoj parceli u Kula Gradu započelo je plansko kultiviranje vakufskog zemljišta na području Medžlisa. Za ovu godinu je planirana sadnja voća na dvije parcele.







alt


Realizacija projekta sadnje višanja u Kula Gradu urađena je u saradnji sa Vakufskom direkcijom.  Zemljište na kojem se sade višnje kvaliteno je pripremljeno u saradnji sa džematlijama iz ovog džemata.
alt

U toku je priprema i uređenje  parcele na području Kraljevića na kojoj će biti takođe voćnjak.

alt

Datum,  12. mart 2013.


KURBAN BAJRAM

Zahvala pripada samo Allahu Gospodaru svega  stvorenoga,Gospodaru sudnjega dana i Gospodru života i smrti, neka je salavat i selam na Posljednjeg Allahova Poslanika Muhammeda a.s na njegovu časnu porodicu,njegove ashabe te neka je mir i spas na ponosite Bosanske Šehide te neka je mir i spas na sve muslimane širom ovoga svjeta i neka je mir i spas na sve slušaoce današnje emisije na izvoru islama.Svjedočim da nejma Boga sem Allaha te svjedočim da je Muhammed a.s Allahov rob i poslanik.

Između ostalog trebalo je zapamtiti da kurban simbolizira  čovjekovu odanost  i poslušnost Allahu, spremnost da se strpljivo ustraje na Allahovom putu kroz čitav svoj život.Klanje kurbana u ime Allaha ili prisustvovanja tom klanju oplemenjuje čovjekovu dušu u duhu islama. To je jedan sintetski doživljaj.Na jednoj strani jedan  istinski grub čin,a na drugoj strani kad šikne mlaz krvi,i lijepe oči životinje počnu da se gase,rađa se milost i sažaljenje.Poslije toga se dok kurban izdiše odnosno umire klanjaju  dva rekata nafile namaza.Čovjek je uzbuđen i iz njegova srca poteknu najdublje dove zahvalnosti Allahu,da kurban bude primljen i da bude spas na sudnjem danu.Današnju emisiju početćemo hadisom kog prenosi ibn Mesud u kom je poslanik s.a.v.s rekao da je Allah dž.š odabrao :Četiri dana ,četiri mjeseca,četiri žene i četiri čovjeka iz svih naroda.Od dana Allah je odabrao:

-PETAK- u kom ima jedan čas,ako se čovjek u tom času obrati Allahu sa dovom,Allah će mu tu dovu primiti.

-JEVMUL  AREFE- Dan stajanja na Arefatu u kom Allah dž.š.oslobodi najviše robova svojih od vatre džehenemske.

-RAMAZANSKI BAJRAM -dan kad Allah oprašta postačima ummeta Muhammedova i djeli im veliku nagradu  i

-KURBAN BAJRAM- Dan u kom sa prvom kapljicom kurbanske krvi dok pada na zemlju,Allah prašta  onome ko kolje kurban i njegovoj porodici.

Evo hvala Allahu mi smo se uveliko približili  kurban bajramu,danas ječetvrtak dan uoči kurban bajrama,odnosno jevmul arefe, dan kad hadžije borave na Arefatu i dan kad Allah dž.š.najviše svojih robova oslobodi od vatre džehenemske.Jutros od sabah namaza vadžib je učiti tkbir i tešrik  poslije farz namaza nakon predaje selama,pa sve do četvrtog dana kurban bajrama do ikindije namaza.Danas veći broj vjernika  provodi dan u postu  i tako se duhovno priprema za sutrašnji dan odnosno klanje kurbana,jer post na dan Arefata otklanja sve grijehe koje smo počinili tokom cijele godine dana.U ovim danima smo posebno trebali biti posvećeni Allahu  odnosno biti u ibadetu,raditi dobra djela,a ružnih se kloniti,i ujedno se tako pripremati za kurban bajram odnosno za klanje kurbana,jer i narodna izreka nas uči i kaže da izađemo pred gosta onoliko koliko nam je on  drag.Vjernici koji iskreno žele da im Allah dž.š.u ovim danima primi dovu,trebali su očistiti  svoje kuće,svoje avlije,od harama,a posvetiti se ibadetu odnosno čestom izgovaranju istigfara.A šta je to istigfar? To je priznanje nemoći,priznanje da je čovjek nemoćan i da je sva vlast i sva snaga jedino kod Allaha i to vjernik često kažei na taj način on moli Allaha da mu oprosti grijehe.

Da bi nam Allah dž.š.oprostio dragi vjernici moramo i mi jedni drugima praštati ,a bajram je za to idealna prilika da jedni drugima oprostimo  eventualne uvrede,i da se jedni sa drugima izmirimo ako je među nama bilo nekakvih nesuglasica ili zamjerki i sličnog tome.Tačnije to nam je i dužnost u islamu  pred dragim Allahom,a ujedno ne bismo željeli da svojim lošim postupcima dovedemo svoja  dobra djela  pa čak i kurbane u pitanje, da li će biti kabul ili ne??

Čuveni su poslanikovi hadisi na ovu temu,na temu međuljudskih odnosa,odnosno susjeda.Pa se između ostalog bilježi da je Poslanik rekao:Nikad mi nije došao Melek Džibril a da mi nije pomenuo prava susjeda odnosno komšije,pa sam kaže Poslanik počeo razmišljati da će Allah susjeda odnosno komšiju staviti u red zakonskih nasljednika.Zatim  hadis resulullaha kada kaže :Da nije musliman onaj koji ne govori sa svojim bratom muslimanom duže od tri dana ili kaže Poslanik :Ne moj uznemiriti susjeda ni mirisom hrane svoje ako mu od toga nisi u stanju dati nešta .Jasno je kad čujemo ove Poslanikove poruke da su nam odnosi sa komšijama od velike važnosti u vjeri  a i samome životu i na ovome i na budućem svjetu.Kako rekoh bajram je idealna prilika svim onima čiji su odnosi sa susjedom odnosno komšijom loši da to poprave,da jedni drugima oproste i sutra ako Bog da kurbanskim mesom izraze komšisku ljubav odnosno slogu i međusobno povjerenje jer se u komšiluku ostvaruje i događa život.

Od predaka svojih smo učili  i zato dobro znamo kako se obilježava odnosno kako muslimani trba da obilježe kurban bajram.Bajram obilježavamo tako što jedni drugima dolazimo ili odlazimo i sa puno iskrenosti čestitamo bajram,a posebno onima kojima je uskraćena roditeljska ljubav,zatim posjećivanjem rodbine,prijatelja,te posebnim sjećanjem na svoje rahmetlije koji su preselili na bolji i večni svijet Ahiret.Ovdje posebno moram naglasiti da se  proslava bajrama ne smije uzlopotrebljavati,te proslavljati bajrame uz alkohol i druga alkoholna pića,te nemoralna sijela i igranke na koji ma se dešavaju stvari koje je islam jasno i precizno zabranio nepobitnim dokazima Kurana i sunneta našeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s. Već naprotiv bajram proslavljamo na način koji  dolikuje nama Bošnjacima u ovim našim krajevima uz bajramsku baklavu,rahatluk i druga razna ukusna jela se veselimo zajedno sa rodbinom ,rođacima i komšijama.Na bajram posebnno obradujmo djecu  i to onu koja su ostala bez svog ili bez svojih roditelja,te naše stare dobre đede i nene koji nemaju svojih potomaka  ili su negdje po dalekom svjetu te nisu u mogućnosti biti sa njima u ovim bajramskim danima,i uvjek ih pomozimo a ne samo na dane bajrama.

I sama podjela kurbanskog mesa je takva da 1/3 djelimo komšijama,zatim 1/3 rodbini i prijateljima a jednu trećinu ostavljamo za svoje potrebe.Kod podjele kurbanskog mesa trebamo posebno naglasiti da ta podjela ne bude suštinska razmjena mesa,donio si ti meni e moram i ja tebi  NE...

Nego kurbansko meso trebamo djeliti tako da prvo kurban odnesemo onima kiji su najsiromašniji odnosno onima koji nisu klali kurban,zatim onima za koje smatramo da su slabijeg imovinskog stanja pa makar bili na kraj grada odnosno sela ovisno gdje živimo.Kao  što za bajram čistimo svoje kuće ,stanove avlije džamije mesdžide i slično isto tako trebamo očistiti svoje srca,da u našim srcima ne bude mržnje,zavidnosti,oholosti,škrtosti posebno u bajramskim i Bogami i u drugim danima našega kratkoga života.

Islam zahtjeva dobročinstvo prema svakom živom biću pa čak i prema životinjama,pa ću  u narednim minutama  kazati nekoliko rječi  o tome kako postupiti sa kurbanom prilikom tog vjerskog obreda.Po povratku iz džamije sa Bajram namaza svoje kurbane ćemo ponuditi hranom i vodom,potom ćemo pripremiti samo mjesto klanja kurbana,odnosno udubićemo zemlju gdje će se saliti kurbanska krv,a i gdje ćemo kasnije pokopati ono što ne koristimo od našeg kurbana.Kad smo sve to spremili i naoštrili svoje noževe kojima ćemo klati kurbana,onda pristupamo uzimanju abdesta,ili ako smo već pod abdestom,onda sa tekbir i tešrikom izvodimo kurbana do mjesta klanja.Kurban se obara na lijevu stranu tako da njegova desna strana i noge budu okrenute prema kibli.Ovdje treba naglasiti da se ovo može i treba ispoštovati kada je u pitanju sitna stoka ovan i ovca,dok kod krupne stoke ovo je teže izvodljivo jer se radi o krupnoj stoci o kravi ili biku,kako nebi došlo do povrede i kurbana a i insana.Ono što je bitno i kod sitne i kod krupne stoke je to da kad oborimo kurbana da ne žurimo odmah prerezati krkljan već je suština u tome da se prouči dova,dakle lijepo je proučiti dovu ako je znamo,ako ne znamo dovu obavezno izgovoriti rječi bismillahi Allahu ekber,bez ovih rječi prilikom klanja kurban  nam nebi bio primljen kod Allaha dž.š.

Sunnet je lično zaklati kurban ili prisustvovati tom klanju.Dok kurban umire već smo spominjali klanjaju se dva rekata nafile namaza i upućuju se dove Allahu,da Allah ukabuli kurbane i da budu jahalice preko pravedne sirat ćuprije.Prilikom guljenja kurbana voditi računa o kurbanskoj kožici.Podsjetiću vas da kurbansku kožicu ne smijemo prodavati,već ćemo je predati za potrebe naše islamske zajednice.O podjeli kurbanskog mesa sam već govorio,još ćemo naglasiti da je bajram namaz u sedam sati i pedeset minuta.Ono što je bitno je to da u džamiju na bajram namaz ne idemo u posljednim minutama namaskog vremena,nego u džamiju otiđimo ranije bar prije pola sata od početka namaza,i vrjeme do namaza provedimo slušajući učenje Kurana te u učenju tekbira i slusanju predavanja  o kurbanu.

Na samome kraju današnje emisije želim vam čestitati nastupajuće bajramske dane rječima Bajram šerif mubarek olsun,a opet posebno bajram čestitati muslimanima Bošnjacima širom dijaspore koji su sprječeni provesti ove dane Bajrama  kod svojih najmilijih, a ujedno i čestitati muslimanima cjeloga sveta.Gospodaru naš,molimo Te da nam ukabuliš naša dobra djela,da nam primiš naše kurbane Gospodaru izliječi naše bolesne,opskrbi naše siromašne,na pravi  put uputi nas žive i smiluj se našim rahmetlijama.Gospodaru ako se ljudi ogrješe o nas podari nam snagu oprosta,a ako se mi ogrješimo o ljude o Gospodaru naš podari nam snagu izvinjenja.Do sljedećeg slušanja ja vas selamim..Esselamu alejkum verahmetullahi ve berekatuhu i Bajram šerif mubarek olsun.

Senad ef. Mumić

RAMAZAN, NESVAKIDAŠNJA PRILIKA

Rekao je Muhammed a.s.: “Upamtite da je od svih meleka kod Allaha najodabraniji melek Džibril, od vjerovjesnika Muhammed, od dana petak, od mjeseci ramazan, od noći Lejletul-kadr, a od žena Merjem, kćerka Imranova.” (Taberani) Nesumnjivo je da je mjesec ramazan najvredniji mjesec u godini. U njemu su se dogodili najsudbonosniji događaji iz historije islama. To je plemeniti mjesec za koji nas vezuju uspomene na Bedr, dan u kojem je presuđeno neistini i širku. U njemu je oslobođena Mekka, čime su udareni čvrsti temelji vjeri u Jedinoga Allaha i to je datum u kojem je Njegov Poslanik proklamovao politiku ljubavi, samilosti i mira. U ovom mubarek mjesecu nalazi se i blagoslovljena Noć kadr koja je bolja od hiljadu mjeseci, noć Allahovog pomilovanja i oprosta.

Muhammed, s.a.v.s. je koristio ramazan kao posebnu priliku za ibadet i činjenje dobrih djela.

Abdullah ibn Abbas, r.a., pripovijeda: „Vjerovjesnik, s.a.v.s., bijaše najdarežljiviji čovjek na svijetu, a bio je opet najdarežljiviji u ramazanu, kada bi ga sretao Džibril, a sretao ga je svake noći ramazana. Pred njim bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., učio Kur’an i kad god bi ga susreo Džibril on bi bivao darežljiviji od poslanog kišnog vjetra.“ (Buhari)

Ramazan je mjesec koji je Poslanik, s.a.v.s., nazvao mjesecom izdržljivosti. Upravo zbog žrtvi koje vjernici podnose u njemu, obećavaju se i neizmjerne nagrade, a Allah dž.š. je u hadisi- kudsijji rekao: „Svaki posao pripada čovjeku osim posta. Post je Moj i Ja za njega nagrađujem. Post je štit. Kada neko od vas bude postio, neka ostavi spolno općenje i neka ne viče, a ako ga neko bude psovao ili se htio sa njim tući, neka kaže – Ja sam čovjek postač.“ (Buhari)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponekad je spajao post po tri dana, pa su ga ljudi počeli oponašati u tome, nakon čega su uvidjeli veliku tegobu za sebe. On je ubrzo dokinuo tu praksu zagovarajući ustajanje na sehur. Kasnije je često isticao: „Ustajte na sehur jer je u sehurima bereket.“ (Buhari) Bereket se ogleda u tome da Allah dž.š, povećava opskrbu, ublažuje glad preko dana, jača fizičku snagu tijela, budi osjećaj milosti i discipline. Takođe je zabilježeno da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: „Allahu, podaj sreću i napredak mojim sljedbenicima u ramazanskom ustajanju (sehuru). Jedite (ramazanom) pred zoru, makar to bio samo jedan gutljaj vode, jedna hurma ili koja boba rezačija. Tada će meleki moliti Allaha za oprost vaših grijeha.“(Tirmizi)

Pokuđeno je produživati post ako smo sigurni da je nastupilo vrijeme iftara, a u požurivanju sa iftarom je dobro kao što nam kazuje sljedeći hadis: „Ljudima će biti stalno dobro sve dok budu žurili sa iftarom.“ (Buhari)

Ovim je Resulullah, s.a.v.s., želio ukazati na korisnost blagovremenog prekidanja posta, kako bi na taj način olakšao postačima odredivši njegovu granicu. Ibnu Ebi Evfa, r.a., rekao je: „Bio sam sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., na jednom putovanju i on je postio do mraka, a onda jednom od nas rekao: 'Sjaši i razmuti mi napitak! – Da si sačekao dok se smrači, rekao je čovjek. – Sjaši i razmuti mi, čim vidiš da se noć pojavi sa one strane (istoka), postaču je nastupio iftar.' – dodao je Muhammed s.a.v.s.“(Buhari)

Preporučuje se da se prekone post, klanja akšam pa onda jede, a na osnovu sljedeće predaje.Enes, r.a., veli: „Allahov poslanik, s.a.v.s., bi prvo prekidao post, pa klanjao akšam, a onda bi sjeo jesti.“ (Ebu Davud)

                                                                                  Hariz ef. Pašić


MUDROST PROPISIVANJA POSTA

Hvala pripada samo Allahu dž.š., salavat i selam neka su na Njegovog poslanika, Muhammeda a.s., njegovu porodicu i ashabe. Neka Uzvišeni Gospodar našim šehidima podari lijepi džennet, a njihovim porodicama strpljivost. Amin!

Braćo i sestre, kada Uzvišeni Allah dž.š. ljudima naredi bilo koji propis On to čini samo zbog uzvišenih ciljeva. Tako ni post u mjesecu ramazanu nije propisan zbog pukog sustezanja od uživanja, gladovanja ili trpljenja žeđi. Ustvari, post u sebi sadrži mnoge Allahove mudrosti, a neke ćemo ovom prilikom i pomenuti:

1. Post čovjeka približava Allahu dž.š.. Postač ostavlja ono što voli i za čime žudi radi Allahovog zadovoljstva i post ne bi pokvario i kada bi puno trpio i kada bi bio zatvaran ili kažnjavan.

2. Postom se postiže bogobojaznost, jer postač se tokom dana usteže od grijeha i loših djela. Muhammed a.s. osvjetljava i ovaj smisao posta riječima: „Onaj ko ne ostavi lažni govor, rad po njemu, nepromišljene postupke, pa Allah nema nikakve potrebe za njegovim ostavljanjem hrane i pića.“ (Buharija)

3. Srce postača se više posvećuje razmišljanju i spominjanju Allaha dž.š. Ebu Sulejman ed- Darani r.a. je rekao: „Doista kada čovjek ogladni i ožedni, srce mu se očisti i postane blago, mehko, a kada se zasiti, srce mu postane slijepo.“

4. Postač spoznaje veličinu Allahove blagodati kojom ga je obasuo kada mu je podario imetak i porodicu, što je mnogima uskraćeno. On pomoću posta postaje zahvalan, osjeća kako je nevoljnicima i siromasima i biva spremniji da im pomaže. I sam Muhammed a.s. je bio najdarežljiviji u ramazanu.

5. Postom se postepeno odgaja i obuzdava duša i usmjerava se na ono što je bolje za nju i u čemu je njena sreća. Ukoliko bi se čovjek prepustio svojoj duši ona bi ga odvela u propast, pa se ona postom obuzdava.

6. Postom se suzbija oholost na koju podstiču siti stomaci i uživanje.

7. Usljed gladi i žeđi smanjuje se cirkulacija krvi, a time i kolanje šejtana ljudskim tijelom. U hadisima Poslanika a s. navodi se da se šejtan kreće krvotocima kojima se kreće i krv. Vidljivo je da su u toku posta smanjena šejtanska došaptavanja, a i strasti i srdžbe je manje nego u drugim danima.

8. Praktikovanjem posta popravlja se zdravstveno stanje, jer se smanjuje unos hrane u organizam, odmara probavni sistem, štetne materije su manje prisutne u tijelu i td. To potvrđuju i poslanikove riječi: „Postite, bićete zdravi“

Gospodaru naš, učini naš post primljenim kod Tebe i daj da nas post učini bogobojaznim, onima koji su Tebe blizu, onima kojima će post izbrisati oholost i povećati zdravlje. Amin!

Hariz ef. Pašić



KO JE DUŽAN POSTITI?

Islamski učenjaci su se složili da obaveza posta pada na pametnog i punoljetnog, polno zrelog i zdravog muslimana, koji se nalazi kod kuće. Za žene je uvjet da su čiste od hajda i nifasa  tj. da nisu u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon porođaja. Prema tome, obaveza posta ne odnosi se na nevjernika, ludu osobu, dijete, bolesnika i putnika. Neki od ovih ne mogu ni imati obavezu posta kao što je nevjernik i luda osoba. Od nekih će roditelj ili staratelj tražiti da posti makar neke dane, kao što je dijete. Nekima je naređeno da ne poste, ali poslije moraju napostiti, kao sto je slučaj sa ženom u hajdu i nifasu, a nekima ima olakšica da ne poste ali su dužni davati otkup - fidju, kao sto je slučaj sa iznemoglim starcem i staricom. U nastavku ću pojasniti sve ove kategorije:


1. Kategorija onih koji ne moraju postiti (nevjernik, luda osoba i dijete). Post je islamski ibadet i ne pada kao obaveza na nemuslimana tako da se on ne smije prisiljavati u islamskoj državi na post. Luda osoba ne potpada ni pod kakvu obavezu (teklif) jer ne posjeduje pamet koja je uvjet da bi na nekoga padala ta obaveza. Poslanik a.s. je kazao:  „Kalem - pero ne zapisuje djela trojici ljudi: ludjoj osobi dok joj se ne povrati pamet, spavaču dok se ne probudi i djetetu dok ne dostigne punu zrelost“. (Ahmed, Ebu Davud i Tirmizi). Kada je u pitanju dijete, iako mu nije obaveza da posti, ipak bi ga njegov roditelj ili staratelj trebao navikavati na post. 

2. Kategorija onih kojima se dozvoljava mršenje uz obavezu davanje fidje (otkupa za post). U ovu kategoriju spadaju: starac, starica, bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje, oni koji rade na teškim poslovima a nemaju drugi izvor prihoda za osnovne životne potrebe, osim taj posao, uz uvjet da im je taj post nepodnošljiv u svim godišnjim dobima. Svi ovi trebaju umjesto posta da nahrane po jednog siromaha za svaki dan koji mrse. U ovu kategoriju neki ubrajaju ženu koja je u drugom stanju i dojilju ako se plaše da će post štetiti njima ili njihovoj djeci. One se mogu po Ibni Omeru i Ibni Abbasu mrsiti i podijeliti fidju, tj. da za svaki dan koji nisu postile nahrane siromaha. Po hanefijskom mezhebu one treba da naposte u drugom vremenu, i ne vrijedi im, niti se traži od njih otkup. 

3. Kategorija onih kojima se dozvoljava mršenje sa obavezom napaštanja. Dozvoljava se da se omrsi bolesnik koji se nada ozdravljenju, musafir- putnik, ali sa njih ne spada obaveza napaštanja. Bolest u kojoj se dozvoljava mrčenje je ona koja se pojačava postom ili postoji bojazan da će usporiti ozdravljenje. Što se tiče putnika, učenjaci su se razišli u vezi sa pitanjem da li mu je vrjednije postiti ili mrsiti. Mišljenje je Ebu Hanife, Šafije i Malika da je vrednije i efdalnije postiti za onoga ko je snažan i može izdržati, a za onoga ko je slabiji, vrednije je mrsiti. Omer ibni Abdul-Aziz smatra da je vrednije ono što mu je lakše, pa ako mu je lakše postiti a poslije teško napostiti, onda mu je bolje postiti odmah. 

4. Kategorija onih koji ne smiju postiti a moraju napostiti. Svi učenjaci su se složili da žena u hajdu i nifasu (u menstrualnom ciklusu i poslije porođaja) ne smije postiti i post joj je haram, a ako bi i postila u tom stanju, post joj ne bi bio primljen.

Žena u oba ova stanja ne smije postiti ali mora napostiti poslije, čim joj se ukaže prilika. 

                                                               Hariz ef. Pašić


LJUBAV PREMA MUHAMMEDU a.s. I VRIJEDNOST SALAVATA NA NJEGA

Hvala pripada samo Allahu dž.š., salavat i selam neka su na Njegovog poslanika, Muhammeda a.s., njegovu porodicu i ashabe. Neka Uzvišeni Gospodar našim šehidima podari lijepi džennet, a njihovim porodicama strpljivost. Amin!

Draga braćo i sestre, ovom prilikom kazaću nekoliko riječi o značaju ljubavi prema poslaniku Muhammedu a.s.

Uzvišeni Allah kaže:Reci: “Ako su vam očevi vaši, i sinovi vaši, i braća vaša, i žene vaše, i rod vaš, i imanja vaša koja ste stekli, i trgovačka roba za koju strahujete da neće prođe imati , i kuće vaše u kojima se prijatno osjećate – miliji od Allaha i Njegova poslanika, i od borbe na Njegovom putu, onda pričekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah griješnicima neće ukazati na Pravi put.“ (Et-Tevbe, 24)                                                                                                  

U hadisima se navodi:Kod koga budu tri osobine, osjetit će slast imana: -Da mu Allah i Njegov poslanik budu draži od svega mimo njih, da zavoli čovjeka samo u ime Allaha, i da prezire da se vrati u nevjerstvo kao što prezire da bude bačen u Vatru.“ (Buhari) I sam Muhammed a.s. pokazuje veliku ljubav prema pripadnicima svoga Ummeta. U tom smislu su i sljedeće riječi:Svaki vjerovjesnik ima uslišanu dovu. Svaki vjerovjesnik je ubrzao svoju dovu, a ja sam svoju dovu pohranio, kako bi se zalagao za svoj Ummet na Sudnjem danu. Ona će obuhvatiti, ako Allah dadne, svakoga onoga ko je umro od moga Ummeta, a Allahu nije ništa pripisivao (širk činio).“ (Buhari)           On je nama ukazao na svako dobro koje nas približava našemu Gospodaru i upozorio nas na svako zlo koje donosi poniženje i prezrenost na dunjaluku i patnju na Ahiretu.                                                                                                                                             Ko zavoli Allahovog poslanika a.s. biće sa njim u Džennetu, Allahovom dozvolom, a da nije nikakve druge nagrade, zbog ljubavi prema Muhammedu a.s. osim druženja sa njim u Džennetu i uživanja u blagodati njegovog viđenja, to bi bilo dovoljno. El-Buhari, od Enesa r.a. prenosi da je neki čovjek upitao Allahovog poslanika, Muhammeda a.s.:Kada će Sudnji čas, Allahov poslaniče?” Odgovorio je:A šta si pripremio za njega?” Reče:Nisam pripremio za njega ni mnogo namaza ni mnogo posta, a ni sadake. Ali, volim Allaha i Njegovog poslanika.” Muhammed a.s. mu je odgovorio:Ti ćeš biti sa onim koga voliš!” (Buhari, Kitabul-edeb, 8/49)

Uzmimo za primjer Hubejba ibn Adija, ashaba kojeg su zarobili kurejšijski mnogobošci. Kad su ga odveli do mjesta za vješanje, on im je rekao: Dozvolite mi da klanjam dva rekata. Kad je završio s namazom, otišao je do njih i rekao im: Da se nisam bojao da ćete pomisliti da se bojim smrti, duže bih klanjao. Onda je rekao: Allahu! Pobroj sve ovdje prisutne, uništi ih sve do jednog i nikog od njih ne poštedi, pa je dodao: Pošto sam mučen kao musliman, svejedno mi je na koji način ću umrijeti u ime Allaha, jer ovo je u Božije ime. Ako On želi, On će blagosloviti odsječene udove moga tijela. Prije nego su Hubejba pogubili, jedan od kurejšijskih vođa mu je prišao i rekao: Da li bi volio da je sada Muhammed na tvom mjestu, a da si ti zdrav i siguran među svojom porodicom? Tada se Hubejb razljutio i rekao: Tako mi Allaha, ne bih volio da i mali trn ubode Poslanika u zamjenu da sam ja među svojom porodicom i sinovima i da uživam sve bogatstvo i zdravlje ovog svijeta.“ Ljubav Ebu Bekra prema poslaniku a.s. je bila nemjeriva i on za poslanika nije žalio ni život ni imetak.  Mnogobrojni su primjeri iskazivanja ljubavi prema poslaniku od strane ashaba a ovom prilikom ću navesti još dva. Ali ibn Ebi Talib kaže: Allaha mi, voljeli smo ga više od naših imanja, djece i roditelja, više od hladne vode kad umireš od žeđi. Talha ibn Ubejdullah u bitci na Uhudu podmeće svoju ruku pod mušričku sablju da odbrani Muhammeda a.s. koja biva odsječena.

Ime koje se najviše puta u jednome danu izgovori na zemlji je Muhammed. Musliman je nakon pominjanja  ovoga imena, ukoliko se odnosi na poslanika Muhammeda a.s., dužan donijeti salavat. Allah dž.š. nas poziva da salavate i selame donosimo na našeg Poslanika riječima plemenitog Kur'ana: ''Allah i meleki Njegovi salavate na Poslanika donose. O vjernici, i vi salavate donosite i selame mu šaljite!''     ( El–Ahzab, 56 )

Pored ovog nedvosmislenog kur'anskog imperativa veliki je broj hadisa Allahova Poslanika, a.s., u kojima nas on bodri i podstiče da što više donosimo salavate na njega. Spomenut ću samo neke od tih hadisa: Ka'b b. 'Udžre, r.a., prenosi: “Resulullah, s.a.v.s., je rekao: Primaknite se mimberu!”, i mi smo se primakli. Kada se popeo na prvu stepenicu mimbera rekao je: "Amin!" Kada se popeo na drugu stepenicu kazao je: "Amin!" I na trećoj stepenici je rekao: "Amin!" Kada je sišao sa mimbera rekli smo: "Allahov Poslaniče, danas smo od tebe čuli nešto što nikada prije nismo čuli!?" On je rekao: "Kada sam se popeo na prvu stepenicu mimbera Džibril, a.s., pojavio se preda mnom i rekao: “Proklet neka je onaj ko dočeka mjesec ramazan i dozvoli da mu on prođe, a da ne zaradi oprost!” Ja sam tada rekao: “Amin”! Kada sam se popeo na drugu stepenicu, rekao je: “Proklet neka je onaj pred kojim se spomene tvoje ime a on ne donese salavat na tebe”! Ja sam kazao: “Amin”! Kada sam se popeo na treću stepenicu, rekao je: “Proklet neka je onaj ko doživi da njegovi roditelji ili jedan od njih ostare, pa ga njegovo služenje i briga o njima ne uvede u Džennet.”! Ja sam rekao: “Amin!”! (El- Hakim )  Pored toga što je donijeti salavat obaveza u trenutku kada se čuje poslanikovo ime, za to stičemo i velike nagrade. Iz sljedećih hadisa možemo zaključiti kolika je vrijednost salavata."Najpreči ljudi na Kijametskom danu su mi oni koji najviše donose salavate na mene." (Et-Taberani)   "Ko donese na mene jedan salavat, Allah donese na njega deset." (Muslim i Et-Tirmizi)    "Ko donese na mene jedan salavat Allah, za taj jedan, donese na njega deset i upiše mu deset dobrih djela (hasenata)." (Ahmed)      "Ko donese na mene jedan salavat, Allah donese na njega deset salavata i umanji mu deset grijeha (hatiata)." (Ahmed)    

"Ko donese na mene jedan salavat, Allah donese na njega deset salavata, umanji mu se deset grijeha i podigne deset stepeni (deredžat)." (En-Nesai)          "Meleki neprestano donose salavat na onoga koji donosi salavat na mene, pa neka to rob umanji ili uveća." (Ahmed)        "Mnogo i često donosite salavat na mene, jer je vaš salavat na mene oprost za vaše grijehe." (Ibn Asakir)                              

O Vrijednosti salavata na našeg Poslanika, slikovito će nam pojasniti slijedeći događaj:''Sufjan Sevri dok je tavafio oko Ka'be, vidio je čovjeka koji nije ni podizao ni spuštao nogu, a da nije donosio salavat na Vjerovjesnika. Kada ga je upitao za razlog takvog postupka, čovjek mu ispriča sljedeće: ,,Jednom sam sa svojim ocem otišao da obavim hadždž. U jednom konačištu, otac mi se razbolio. Ja sam ostao da ga liječim, i jedne noći dok sam mu sjedio do uzglavlja, otac mi je umro i lice mu je potamnilo. Ja sam kazao: ,Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo'. Povukao sam njegov ogrtač i pokrio mu lice. Zadrijemao sam i zaspao. Usnio sam nekog čovjeka, od kojeg nisam vidio ljepšeg, čistije odjeće i ljepšeg mirisa. On je korak po korak prilazio, dok nije došao do moga oca. Otkrio mu je lice, pomilovao ga po njemu i lice je postalo svijetlo. Okrenuo se da pođe, a ja sam ga uhvatio za odjeću i rekao: ,,Allahov robe, ko si ti preko koga je Allah ukazao milost mome ocu u stranoj zemlji?On me upita: 'Zar me ne poznaješ? Ja sam Muhammed ibn Abdullah kome je objavljen Kur'an. Tvoj otac je počinio mnogo grijeha, ali je puno salavata učio na mene. Kada ga je pogodilo ono što ga je pogodilo, zatražio je da mu pomognem. Ja sam pomagač onome ko često uči salavate na mene. 'Poslije toga sam se probudio i vidio da je očevo lice postalo svijetlo.“        

                                                                                                     Hariz ef. Pašić

 


DESET POSLANIKOVIH A.S. VASIJJETA

Hvala neka je Allahu dž.š. koji je odabrao mjesec Ramazan nad ostalim mjesecima u godini i koji je uzdigao post između ostalih ibadeta. Salavat i selam neka su na Njegovog poslanika, Muhammeda a.s. Neka Uzvišeni Gospodar našim šehidima podari lijepi Džennet, a njihovim porodicama sabur. Božije zadovoljstvo neka je na one koji ovaj dan provedoše u 'ibadetu posta.

Ovom prilikom upoznaćemo se sa četiri od deset Poslanikovih vasijjeta koje je on uputio Muaz b. Džebelu.

Muaz r.a, kaže: „Poslanik me ovasijjetio, posavjetovao, zadužio sa deset savjeta i rekao:

1. Ne čini Allahu širka, makar bio ubijen ili sagorio. Širk je pripisivanje, pridruživanje Allahu sudruga u Njegovoj vlasti i božanstvenosti. Kaže Uzvišeni Allah: „Zaista Allah neće oprostiti da mu se širk čini, a oprostiće ono što je ispod toga, onome kome hoće." (En-Nisa, 48). „Doista je širk najveća nepravda."(Lukman, 13.)

2. Ne zlostavljaj roditelje, makar ti naredili da napustiš čeljad i imovinu. Dakle, i onda kada bi roditelji naredili da, zbog potrebe njima ostavimo čeljad i imovinu, znači dvije njavažnije stvari, opet ne smijemo zlostavljati roditelje. Kur'anu ovu dužnost spominje uporedno sa poslušnošću prema Allahu. „Reci: "Dođite da vam kažem štavam vaš Gospodar propisuje: da mu ništa ne pridružujete, i da roditeljima dobro činite..." (El-En'am,151)."Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite." (El-Isra', 23.) Prenosi se od Abdullaha b. Mes'uda, r.a.: Pitao sam Vjerovjesnika, a.s.: „Koje je djelo najdraže Allahu dž.š.? Odgovorio je: „Namaz u njegovu vremenu.“ Koje zatim?, pitao sam. Odgovorio je: „Dovročinstvo roditeljima.“ Koje zatim?, pitao sam. Odgovorio je: „Borba na Allahovom putu."

3. Ne izostavi namjerno propisani namaz, jer onaj ko namjerno izostavi propisani namaz, njega napušta Allahova zaštita. Namaz koji se iskreno obavlja oplemenjuje čovjeka u privatnom, javnom i društvenom životu:„... i obavljaj namaz; namaz zaista odvraća od razvrata i svega što je ružno; obavljanje namaza najveća je poslušnost! A Allah zna šta radite." (El-Ankebut, 45.)

Poslanik a.s., u hadisu kaže: „Prvo za što će ljudi na Sudnjem danu biti pitani je namaz, pa ako on bude ispravan i druga djela će biti ispravna." (Taberani) Ebu Hurejre i Seid el Hudri kažu: Jednog dana nam je Božiji Poslanik a.s., držao govor i rekao: "...Nema nijednog čovjeka koji redovno klanja pet namaza, daje zekjat, posti ramazan i čuva se teških grijeha, a da mu na Sudnjem danu neće biti otvoreno svih osam džennetskih kapija..." (Hakim)

4. Ne konzumiraj alkohol, jer je to izvor svakog zla. Alkohol predstavlja jedno od najvećih zala današnjice i spada u jednu od velikih opasnosti pogotovo za mladu populaciju. Kaže Uzvišeni Allah: "O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli ono što želite. „Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa, hoćete li se okaniti?" (El-Maide, 90-91.)

Prenosi 'Abdullah Ibn-Omer, r.a., da je Poslanik, s.a., rekao: "Ko se napije alkohola Allah mu neće primiti namaz četrdeset jutara (dana), pa ako se pokaje Allah će mu oprostiti. Ako se ponovo vrati alkoholu, Allah mu neće primiti namaza četrdeset jutara, pa ako se pokaje Allah će mu oprostiti. Ako se ponovo napije, Allah mu neće primiti namaza četrdeset jutara, pa ako se pokaje Allah će mu oprostiti. Ako se ponovo vrati alkoholu, po četvrti put, namaz mu neće biti primljen četrdeset jutara, pa ako se pokaje, pokajanje mu neće biti primljeno i Allah će ga napojiti sa otrovne (gnojne) rijeke (u Džehennemu)."(Tirmizi)

5. Čuvaj se grijeha, jer sa grijehom dolazi Allahova srdžba. Allah dž.š. će iz Svoje milosti oprostiti male grijehe, kao što stoji u 31. ajetu Sure En-Nisa': „Ako se budete klonili velikih grijeha, koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvešćemo vas u divno mjesto." (En-Nisa', 31) U hadiskom djelu koje se zove 'Musned' od imama Ahmeda bin Hanbela ima hadis u kojem Poslanik, a.s., kaže: „Čovjek može biti lišen i udobne nafake zbog grijeha koji čini."

6. Ne bježi sa bojnog polja, makar ostao sam. Onaj ko bježi sa bojnog polja čini veliki grijeh i ostavlja svoju braću u teškoj situaciji, brinući se samo za sebe. U ajetima iz sure El-Enfal stoji:

„O vjernici, kada se s nevjernicima sukobite, a njih nastupa mnogo, leđa im ne okrećite; onaj ko im tadaleđa okrene, osim onog koji se povuče s namjerom da se ponovo bori ili drugoj četi pristupi,vratićese natovaren Allahovom srdžbom; prebivalište njegovo biće džehennem, a užasno je on boravište."(El-Enfal, 15-16)

7. Ako smrt uzme sve ljude, ti ostani čvrst i nepokolebljiv. Vjernik smrt doživljava kao prelazak iz jednog oblika života u drugi, pa smrt bilo koje osobe ne smije shvatiti kao tragediju i potpuni gubitak iste. Vjernik je čvrsto ubijeđen da će sa onima koje voli u ime Allaha biti i na budućem svijetu. Smrt je samo rastajanje na neko vrijeme.

8. Investiraj u svoju čeljad od svoga truda.

9. Ne diži štap odgoja sa njihova tijela.

10. Boj se Allaha za odgovornost prema njima." Zadnje tri stvari što nam Poslanik a.s, vasijjeti je, investiraj u svoju čeljad, konstantno odgajaj svoju čeljad i boj se Allaha za odgovornost prema njima. U današnje vrijeme, doista, najbolje što roditelj može investirati u svoje dijete, u čeljad svoju, je odgoj u duhu islama. Kaže Uzvišeni Allah: "O vi koji vjerujete, sebe i svoje porodice čuvajte od vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti..." (Et-Tahrim,6) A Poslanik: "Ništa vrjednije roditelj ne može u naslijeđe ostaviti svome djetetu od lijepog odgoja (u duhu islama)." (Tirmizi) Od lijepo odgojenog djeteta čovjek ima koristi i na ovome i na budućem svijetu. Po hadisu Muhammeda a.s. i nakon smrti čovjeku će pristizati sevabi i to: od sadake koja je uložena u trajno dobro kojim se ljudi koriste, od znanja koje je on prenijeo na nekoga drugoga i koje se koristi nakon njegove smrti, te od iza sebe ostavljenog lijepo odgojenog djeteta koje se moli Allahu dž.š. za oprost grijeha svoga roditelja.


Hariz ef. Pašić




SADAKA I VRIJEDNOSTI OD NJE

Pored toga što ispunjava zadovoljstvom onoga koji je udjeljuje i donosi radost onome ko je prima sadaka otvara vrata opskrbe i trasira put dobra. Zato je ne smijemo zanemarivati već pomoću nje tragajmo za obilnom opskrbom da bi nam Allah dž.š. dao bereket i u malo imetka! 
Namazom i sadakom se treba pripremati za Dan polaganja računa, kao što stoji u 31. ajetu Sure Ibrahim: „Reci vjernicima, robovima Mojim, da namaz obavljaju i da udjeljuju i tajno i javno, dio onoga što im Mi darujemo, prije nego što nastupi Dan u kojem neće biti trgovanja ni prijateljstva.“

Sadakom nam Allah dž.š. otklanja iskušenja i otvara  vrata dobra i sreće, kao što stoji u 60. ajetu Sure Er-Rahman: „Zar je nagrada za dobro, osim dobro?“ 
Mi našom sadakom vraćamo na lica siromaha osmijeh i sreću, onda kada su oni u teškom iskušenju, tako da je naša sadaka došla kao svjetlost, koja je obasjala tminu koja ih je gušila. Onaj ko malo da, Allah će njemu dati mnoge više, jer su kod Njega riznice nebesa i Zemlje. U svim Allahovim dž.š. blagodatima imaju i drugi svoj hakk (pravo), pa onaj ko svoje pravo ustupi drugome, njemu će biti povećano njegovo pravo, a onaj ko drugome uskrati njegovo pravo i njemu će biti uskraćena njegova prava. 

Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu sliče onome koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. 


Oni koji daju sadaku, koji čiste imetak kroz zekat i koji troše imetke na Allahovu putu, oni će imati dobit i više od sedam stotina puta, a na dunjaluku nema banke ili pojedinca koji mogu i žele dati toliku halal dobit! 


Sadakom se trebamo pripremati za Sudnji dan, kada će sadaka biti od velike koristi onima koji su je udjeljivali, kao što stoji u hadisu koji bilježi imam Buharija. Prenosi Adi ibn Hatim, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: „Nema nikoga od vas, a da sa njim neće razgovarati Allah, a između njih neće biti posrednika, pa će pogledati na svoju desnu stranu i neće vidjeti ništa, osim ono što je pripremio, pa će pogledati na svoju lijevu stranu i neće vidjeti ništa, osim ono što je pripremio i pogledat će ispred sebe i vidjet će samo pred svojim licem vatru, pa se čuvajte vatre makar s pola hurme!“ (Buharija) 

Sadaka je sredstvo kojim vjernik čisti svoje grijehe. Kada je Sufjan Es-Sevri, ugledao siromaha koji je došao da prosi na njegovim vratima, obradovao se i rekao: „Dobro mi došao onaj koji će očistiti moje grijehe!“ A El-Fudajl ibn Ijjad je imao običaj reći: „Kako su prosjaci samo dobri ljudi!? Oni nose naše opskrbe ka ahiretu bez ikakve naknade za to! Nose ih sve dok ih ne stave na vagu pred Uzvišenim Allahom!“

Našu sadaku koju udjeljujemo ne smijemo pokvariti prigovaranjem i uvredama, jer bi u tom slučaju lijepa riječ bila bolja od takve sadaka. Uzvišeni Allah u Kur'anu a.š. kaže: „Lijepa riječ i izvinjenje vrjedniji su od milostinje koju prati vrijeđanje. - A Allah nije ni o kome ovisan i blag je.O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama, kao što to čine oni koji troše imetak svoj da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni u Allah ni u onaj svijet; oni su slični litici sa oskudnom zemljom kada se na nju sruči pljusak, pa je ogoli; oni neće dobiti nikakvu nagradu za ono što su uradili. - A onima koji neće da vjeruju Allah neće ukazati na pravi put. (El- Bekara, 263 -264.) Mnogobrojne su koristi od sadaka koja se daje sa namjerom da se pomogne siromašnima i da se stekne Božije zadovoljstvo. Ovo su neke od koristi sadake:

1. Gasi Allahovu dž.š. srdžbu kako nam se kazuje u hadisu: „Tajna sadaka gasi srdžbu Gospodara i otklanja loš svršetak (smrt)!“ (Tirmizi)

2. Briše grijehe i otklanja vatru. U hadisu se kaže: „Sadaka briše grijehe, kao što voda gasi vatru!“

3. Štiti od vatre. Muhammed a.s. je rekao: „Čuvajte se vatre pa makar s pola hurme!“

4. Onaj koji daje sadaku bit će na Sudnjem danu u hladu svoje sadake. Rekao je Muhammed a.s.: „Svaki čovjek će biti u hladu svoje sadake, dok se ne presudi ljudima! Poslanik, a.s. je spomenuo u drugom hadisu među sedam osoba, koje će biti u Allahovoj hladovini kada druge hladovine ne bude bilo, i onoga koji daje sadaku tajno: „...i čovjek koji daje sadaku tajno tako da njegova ljevica ne zna šta daje desnica!“

5. Ona je lijek za tjelesne bolesti. „Liječite vaše bolesne sadakom!“, kaže se u jednoj predaji od poslanika a.s.   

6. Lijek je za bolesti srca. „Ako želiš da ti omekša srce, nahrani miskina (bijednika) i pomiluj glavu jetima!“ (Ahmed)

7. Allah sadakom otklanja od ljudi razne vrste nevolja, pa makar oni bili nasilnici i grješnici. 8. Meleki za darežljivce mole Allahadž.š. U hadisu se kaže: „Nema niti jednog dana u kojem osvanu robovi, a da ne dođu dva meleka, pa jedan kaže: 'Allahu, daj darežljivcu imetak!' A drugi kaže: 'Allahu, daj škrtici propast!“ (Buharija)

9. Allah darežljivcu daje bereket u imetku. Kazao je Muhammed a.s.: „Sadaka ne umanjuje imetak!“

10. Ljudima od imetka ostaje samo ono što podijele, kao što stoji u 272. ajetu Sure El-Bekare: „Što date od dobra, to je vaše!“ Kada je Poslanik, a.s., pitao Aišu, r.a., šta je ostalo od zaklane ovce, ona je kazala: „Ostala je samo plećka!“ Poslanik, a.s., reče: „Ostalo je sve osim plećke!“ (Muslim)

11. Allah darežljivcima uvećava nagradu, kao što stoji u 18. ajetu Sure El-Hadid: „Onima koji sadaku budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Allahu budu zajam davali – mnogostruko će se vratiti i njih čeka nagrada plemenita.“

12. Darežljivac će na Sudnjem danu biti prozvan s posebnih varata, koja se zovu Vrata sadake.                                                                                                                                                 13. Sadakom se proširuju duša i srce.   

14. Poslanik, a.s., izjednačava sadaku i učenje Kur’ana. On a.s.  je rekao: „Nema zavidnosti osim u dva slučaja: čovjeku kojem je Allah dao Kur’an, pa on noći i dane provodi s njim i čovjeku kojem je Allah dao imetak, pa ga on dijeli noću i danju!   

15. Sadaka čisti imetak od laži, lažne zakletve i nemara. Rekao je Muhammed a.s.: „O trgovci, prodaju prate ružan govor i lažna zakletva, pa je čistite sadakom! (Ahmed) 
Braćo i sestre, budimo od onih koji udjeljuju sadaku i iskoristimo ono što nam se pomoću toga nudi.                                                   Hariz ef. Pašić


RAMAZAN

Hvala pripada samo Allahu dž.š., salavat i selam neka su na Njegovog poslanika, Muhammeda a.s., njegovu porodicu i ashabe. Neka Uzvišeni Gospodar našim šehidima podari lijepi džennet, a njihovim porodicama strpljivost. Amin!

U arapskom jeziku korijen riječi "ramazan" je "ramz" što znači "gorjeti". Za nekoga čiji su tabani izgorjeli na vrelom pustinjskom pjesku kaže se "ramaz". Poslanik, s.a.v.s., je rekao da je "mjesec ramazan dobio to ime jer u njemu grijesi sagorijevaju." Za vrijeme Poslanikovog života mjesec ramazan su zvali el-merzuk, tj. onaj koji donosi opskrbu. Ovom prilikom navešćemo nekoliko hadisa o vrijednosti ramazana i posta. Da grijesi sagorijevaju ili nestaju zbog ramazanskog posta možemo zaključiti iz mnogih hadisa a jedan od njih je i sljedeći. Ebu Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: „Ko posti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, bit će mu oprošteni grijesi koje je prethodno počinio!“ Post je razlog zbog koje će vjernik biti udaljen od džehennemske vatre na daljinu koju je teško i zamisliti. Ebu Se’id el-Hudri, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Allah će 70 godina udaljiti vatru od osobe koja posti jedan dan na Allahovom putu!“

Radost zbog izvršenog posta osjetiće se i na Dunjaluku i na Ahiretu. Ebu Hurejre, r.a prenosi od Poslanika, s.a.v.s., i ove riječi koje su dio hadisi kudsijje: „Postač ima dvije radosti: prilikom iftara i prilikom susreta sa svojim Gospodarom!“

Post u mjesecu ramazanu se desetorostruko nagrađuje, pa onaj ko posti ramazan ima nagradu kao da je postio deset mjeseci. Sevban, r.a., prenosi od poslanika Muhammeda a.s., da je rekao: „Post mjeseca ramazana odgovara postu deset mjeseci, a post šest dana ševvala, nakon njega, odgovara postu dva mjeseca, pa to predstavlja post čitave godine!“

Post koji muslimani praktikuju ima nešto što ga odvaja od postova drugih naroda, a to je između ostalog i sehur.Enes b. Malik, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ustajte na sehur, jer je u njemu, doista, berićet“! Od Amra b. el-Asa, r.a., se prenosi da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: „Razlika između našeg posta i posta židova i kršćana je u ustajanju na sehur“!Trenutak iftara je trenutak osjećanja radosti zbog uspješno završenog dana posta. Sa iftarom treba požuriti i to čim se bude sigurno da je njegovo vrijeme natupilo i ne smije se odgađati.

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Allah Uzvišeni je rekao: Moji najdraži robovi su oni koji najviše žure sa iftarom“!Od Selmana b. Amira ed-Dabbija, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: „Kada se neko od vas iftari, neka se iftari hurmama, a ako ih nema, neka se, onda, iftari vodom, jer je ona čista“!

Enes b. Malik, r.a., kaže: „Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi se iftario sirovim hurmama prije nego bi klanjao. Ako ne bi našao sirove hurme, iftario bi se suhim. Ako ne bi našao ni suhe hurme, iftario bi se gutljajem vode“!

U toku posta treba se paziti da ne dođe do unošenja vode ili hrane u želudac na uobičajeni način. Ukoliko ipak do toga dođe zbog zaborava post neće biti pokvaren i takvo unošenje hrane ili vode je svojevrsna blagodat od Boga dž.š. Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: „Kada od vas neko zaboravi pa nešto pojede, ili se napije, neka dovrši svoj post, jer ga je to Allah nahranio i napojio“!



Hariz ef. Pašić



VRIJEDNOST RAMAZANA I POSTA U NJEMU

Hvala neka je Allahu dž.š. koji je odabrao mjesec Ramazan nad ostalim mjesecima u godini i koji je uzdigao post između ostalih ibadeta. Salavat i selam neka su na Njegovog poslanika, Muhammeda a.s. Neka Uzvišeni Gospodar našim šehidima podari lijepi Džennet, a njihovim porodicama sabur. Božije zadovoljstvo neka je na one koji ovaj dan provedoše u 'ibadetu posta.  
 Braćo i sestre, cijenjeni postači! Nalazimo se na kraju prvog dana najvrijednijeg mjeseca u godini, mjeseca Ramazana.       Koliko vrijedi ovaj mjesec  govori nam hadis koji prenosi Selman r.a. u kojem se kaže: „Održao nam je Poslanik, a.s., hutbu na kraju mjeseca ša'bana i tom prilikom rekao: ''Ljudi, dolazi vam veličanstveni mjesec, mjesec pun bereketa, u kojem ima jedna noć vrednija od hiljadu drugih mjeseci. Allah dž.š. je odredio u tome mjesecu post kao strogu obavezu, a teraviju - namaz koji se obavlja u tim noćima kao dobrovoljni vid ibadeta. Ko se Allahu dž.š. približi kakvim dobročinstvom, računat će se kao da je obavio strogu obavezu u nekom drugom mjesecu. Ko obavi strogu obavezu (farz), računat će mu se kao da je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu. To je mjesec strpljivosti, a nagrada je za nju Džennet. To je mjesec pomaganja, mjesec kada se povećava nafaka vjernika. Ko u njemu priredi iftar i nahrani postača, bit će mu to oprostom grijeha i oslobađanjem od vatre, a dobit će nagradu kao i postač bez umanjenja njegove nagrade. Tada prisutni ashabi povikaše: "Poslaniče, nismo svi u mogućnosti nahraniti postača". Muhammed a.s. na to im je odgovorio: "Ta nagrada pripada i onome ko ponudi postaču hurmu (datulu) ili ga napoji vodom ili gutljajem mlijeka". To je mjesec čiji je početak milost, sredina oprost, a kraj - oslobođenje od vatre. Ko olakša onome što je pod njegovom komandom u tom mjesecu, Allah dž.š. tome će oprostiti grijehe i osloboditi ga od vatre. 
Nastojte u ovom mjesecu raditi četiri stvari: dvije kojima ćete steći Allahovo dž.š. zadovoljstvo, i dvije koje su vama neophodne. Dvije stvari kojima ćete steći Allahovo dž.š. zadovoljstvo jesu šehadet - svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha dž.š., te da od Njega tražite oprost. Dvije druge stvari, koje su vam neophodne, jesu da Allaha, dž.š., molite za Džennet i tražite zaštitu od vatre. A ko napoji postača, Allah, dž.š., napojit će ga sa Svoga havda (pojila), tako da neće ožednjeti do ulaska u Džennet". Prenosi se od Ebu Hurejrea da je rekao: „Kada nastupi mjesec ramazan otvore se sva nebeska vrata, a zatvore džehennemska i šejtane povežu u lance.“Taberani je preko Ubade b. Samita naveo da je Muhammed a.s. jednoga dana ramazana rekao: „Došao vam je ramazan, mjesec u kojem Allah daje Svoj blagoslov, sreću i napredak Svojim dobrim robovima, mjesec u kome Allah prosipa među ljude svoju milost, prihvata im molbe i oprašta grijehe, mjesec ukome Allah prati vaše utrkivanje u činjenju dobrih dijela i s vama se pred melekima ponosi. Pokažite se prema Allahu s dobrim poslovima. Zaista je veliki nesretnik ko bude u ovom mjesecu lišen Allahove milosti.“                                                                                   
Ramazan je mjesec u kojem je ummet Muhammeda a.s. darovan sa pet stvari, kojima nije darovan u drugim mjesecima i kojima nije darovan nijedan narod prije nas. To su: 
1) Zadah iz usta postača bolji je kod Allaha od mirisa miska . 
2) Meleki za njih čine istigfar (traže oprost) sve dok se ne iftare. 
3) Okivaju se u okove prokleti šejtani pa nisu u mogućnosti da se slobodno kreću (nanose nevolje) kao što to čine izvan ovog mjeseca.                                                                          
4) Allah dž.š. uljepšava svaki dan svoj džennet i govori mu: "Samo što nisu Moji iskreni robovi koje zadešavaju nevolje i teškoće ušli u tebe!"                                                             
5) Posljednju noć im se opraštaju grijesi! Neko reče: "Je li to Noć Kadra?" Muhammed a.s. reče: "Ne, jer radnik prima nagradu tek onda kada u potpunosti završi posao!" (Ahmed)                         
    Zaista nijedno djelo učinjeno prema Allahu dž.š. neće ostati bez nagrade, ali među svim dobrim djelima i ibadetima izdvaja se post mjeseca ramazana. U poznatoj Hadisi- kudsijji Muhammed, a.s., je rekao: "Allah, dž.š., kaže: ''Post je Moj i Ja za njega dajem (posebnu) nagradu, postač ostavlja svoje prohtjeve, jelo i piće radi  Mene, post je štit. Postač ima dvije radosti; radost prilikom iftara, i radost kada sretne svoga Gospodara. Zadah iz usta postača draži je Allahu, dž.š. od mirisa miska.  U drugoj predaji se navodi i sljedeće: ''pa kada neko od vas posti, neka ne govori ružne riječi i neka ne diže glas. Ako ga neko napadne i uvrijedi, neka kaže ja postim! Iz prethodno navedenih riječi možemo zaključiti da je post najdraže djelo Allahu dž.š. jer, onaj koji posti radi to isključivo radi Allaha i ne može se u postu naći primjese dvoličnjaštva. Ono što se propusti od naređenih ili dobrovoljnih djela u ramazanu ne može se ničim postići njegova vrijednost, pa makar to sve nadoknadili u drugom mjesecu. "Ko se omrsi jedan dan ramazana, bez opravdanog razloga; kao što je olakšica (musafiru) ili bolest, ne može ga nadoknaditi makar i čitav život postio." Zato će oni koji se boje Allahove dž.š. kazne, a žude za Njegovom nagradom, ovome mjesecu posvetiti posebnu pažnju, neće ga smatrati teretom i teškom obavezom, nego najdražim prijateljem koji im je došao u  goste. Iako za post treba uložiti dosta napora i odricanja, ipak ga trebamo doživljavati kao jednu vrstu nagrade pogotovu kad oko nas ljudi griješe i ne praktikuju post. 
Kako treba izgledati dan posta možemo vidjeti iz hadisa koji prenosi Džabir bin Abdullah el-Ensari, r.a.: "Kada zapostiš, neka poste uši tvoje, i oči tvoje, i tvoj jezik neka posti od laži i zabranjenih stvari, i ostavi se uznemiravanja i ezijeta komšije. Neka se na tebi ogleda post i smirenost, i učini da ti dan posta ne bude kao dan kada se mrsiš." Mjesec posta je mjesec svakovrsnih ibadeta, iz kojih se izdvaja dnevni ibadet - post, i noćni - klanjanje teravih-namaza, te učenje Kur'ana. Poslanik, a.s., rekao je: "Allah, dž.š., propisao vam je post ramazana kao strogu obavezu, a noćno klanjanje vam je sunnet. Ko ga isposti i isklanja s imanom, iskreno tražeći i želeći Allahovo zadovoljstvo i nagradu, izaći će iz ramazana čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila". Dakle, po danu se ibadeti postom i tijela i duše, dok se noći krunišu dobrovoljnim ibadetom, klanjanjem teravih-namaza, provođenjem što većeg dijela noći na namazu, oživljavanjem ramazanskih dana i noći učenjem Kur'ana, istigfara, dova, salavata i činjenjem drugih dobrih dijela. Vrijednost posta je i u tome što se pomoću njega obezbjeđuje ulazak u džennet na posenba vrata Rejjan, čije ime znači „onaj koji gasi žeđ“. Povikaće se: „Gdje su postači? Neka uđu u džennet kroz vrata Rejjan kroz koja neće uću niko drugi osim njih.“ Po hadisu jedan od zagovarača za oprost i spas vjernika biće i njegov post. U hadisu se veli: „Post i Kur'an će se zauzimati za čovjeka na Sudnjem danu. Post će reći: Gospodaru, ja sam bio razlog zbog kojeg je ostavljao hranu i sputavao strasti, pa primi moje zauzimanje za njega. Kur'an će reći: Ja sam bio razlog zbog kojeg  je ostavljao spavanje noću, zato primi moje zauzimanje za njega. I njihovo zauzimanje biće primljeno.“
                                                                          Hariz ef. Pašić